Jedan pacijent na dijalizi godišnje košta 150.000 kuna. Ova činjenica govori dovoljno kolika bi ušteda za zdravstvo bila mogućnost implantacije umjetnog bubrega.
Američki istraživači, predvođeni Sveučilištem u Kaliforniji, izradili su prototip modela prvog umjetnog bubrega koji će se jednog dana moći implantirati u čovjeka te tako zamijeniti potrebu za dijalizom.
“Uređaj” uključuje tisuće mikroskopskih filtera i bioreaktor
koji imitira metaboličke uloge pravog bubrega, a na njegovom razvoju radi
ogromna skupina inženjera, biologa i liječnika diljem SAD-a. Krajnji rezultat, umjetni bubreg, trebao bi biti velik poput šalice
za kavu i sadržavat će žive stanice bubrega.
Jednom kada se implantira u ljudsko tijelo, osoba ne bi
morala ni uzimati imunosupresante – živjela bi sasvim normalnim životom, što bi uvelike olakšalo složenost terapije koja je svakodnevica za tisuće bubrežnih bolsnika u Hrvatskoj.
prototip umjetnog bubrega, foto: UCSF
Umjetni
bubreg djeluje na dvostrukom principu: koristi hemofilter kojim uklanja toksine
iz krvi, a u isto vrijeme primjenjuje napredna otkrića u bioinženjerstvu kako
bi uzgojio nove bubrežne stanice i omogućio druge biološke funkcije zdravog
bubrega. Ovaj se proces oslanja na krvi tlak tijela koji filtrira toksine, a ne
treba pumpe ili električnu energiju za pokretanje.
“Uređaj je dizajniran tako da donosi većinu
zdravstvenih dobrobiti kao i transplantacija bubrega, dok se dotičemo problema
ograničenog broja donora bubrega svake godine. Ovo bi moglo dramatično smanjiti
teret otkaza bubrega za milijune ljudi diljem svijeta te smanjiti jedan od
najvećih troškova zdravstva”, objasnio je dr. Shuvo Roy iz Odsjeka bioinženjeringa i
terapeutskih znanosti Sveučilišta u Kaliforniji.
“Ovo je lijepa vijest za kronične
bubrežne bolesnike koji se nalaze na jednom od oblika nadomještanja bubrežne
funkcije (dijalizom il transplantacijom). To bi u eventualnoj budućnosti značio život
bez dijalize za oko 3.000 bolesnika u Hrvatskoj, kao i bez imunosupresivnih
lijekova koji se moraju uzimati nakon tranpslantacije, a kako ne bi došlo
do odbacivanja presatka”, za Ordinaciju je rekla Zrinka Mach-Medved iz
Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Hrvatske.
Za sada nitko ne govori o vremenskom roku do kada bi umjetni bubreg mogao biti spreman za osobe kojima je potreban, niti se spominje njegova cijena.
Zrinka Mach-Medved, ing.
Kada su u pitanju novci, dijaliza, koja je neophodna mnogim bubrežnim bolesnicima, prosječno stoji 950 kuna, a pacijenti na nju idu tri puta tjednou trajanju od oko četiri sata. Jedan pacijent na dijalizi godišnje
košta 150.000 kuna. Ova činjenica govori dovoljno kolika bi ušteda za zdravstvo bila mogućnost implantacije umjetnog bubrega.
Prema podacima Hrvatskog registra, godišnje oko 150
novih bolesnika treba postupke nadomještanja bubrežne funkcije (dijaliza ili
transplantacija bubrega), a ukupno se tim postupcima liječi oko 4.000 osoba. Na
transplantaciju bubrega čeka 321 osoba, a donor može biti bilo koja osoba koja
izrazi volju.
Naime, pri Ministarstvu zdravstva postoji registar
nedarivatelja, prema kojem svaka osoba koja se za života nije u njega upisala
i nije pismeno izjasnila da ne želi biti donor je potencijalni donor. U ovom
trenutku on broji oko 2.277 osoba u registru nedarivatelja, a svi ostali u
Hrvatskoj su potencijalni donori.
“Kako u svijetu pa i kod nas postoji manjak
donora u odnosu na broj osoba koje čekaju na presađivanje organa, ovo otkriće
bi moglo i u tom smislu znatno pomoći mnogima. Do eventualnog budućeg implantiranja `umjetnog
bubrega` čekat ćemo još dosta godina pa je ovo ujedno prigoda da javnost diljem Hrvatske podsjetimo na
učestalost kronične bubrežne bolesti i na opasnosti koje donosi visok krvni
tlak i šećer
u krvi te razvijanju svijesti o doniranju
organa, tom plemenitom činu kojim su spašeni mnogi životi”, apelirala je Zrinka Mach-Medved u ime Zajednice udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika
Hrvatske.
K. Horvat
