Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile (vene i arterije).
Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Razumijete li što vam liječnik govori i što piše na nalazu? Provjerite jeste li zdravstveno pismeni
KOJE SU RAZLIČITE VRSTE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?
Srčana bolest
Koronarna bolest srca, koja se ponekad naziva i koronarna arterijska bolest ili ishemijska bolest srca, najčešća je vrsta bolesti srca. Odnosi se na srčane probleme uzrokovane suženim koronarnim arterijama koje krvlju opskrbljuju srčani mišić. Kod nekih osoba, prvi znak koronarne bolesti srca bude srčani udar.
Srčani udar
Srčani udar ili infarkt miokarda nastaje kada se, obično uslijed nastanka krvnog ugruška, prekine dotok krvi u srce. Bez kisika i hranjivih tvari, srčani mišić počinje odumirati. Srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje srca, a može biti smrtonosan, osobito ako se ne pruži hitna medicinska pomoć i liječenje.
Moždani udar
Moždani udar nastaje kada je dotok krvi u mozak prekinut, zbog čega mozak gubi vitalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima. Moždani udar može biti uzrokovan krvnim ugruškom u moždanoj arteriji ili prsnućem krvne žile u mozgu i krvarenjem, oštećujući moždano tkivo.
Ostala stanja:
- Aritmija – nepravilan ili abnormalan rad srca
- Bolest aorte (uključujući aneurizmu aorte) – bolest koja uzrokuje širenje ili pucanje aorte
- Kardiomiopatije – bolesti srčanog mišića
- Kongenitalna bolest srca – problemi sa srcem ili krvnim žilama koji postoje pri rođenju
- Duboka venska tromboza i plućna embolija – krvni ugrušci u venama nogu, koji se mogu osloboditi i krvotokom doći do srca i pluća
- Zatajenje srca – stanje u kojem srce ne pumpa krv kako bi trebalo
- Bolest srčanih zalistaka – bolest srčanih zalistaka koji održavaju protok krvi kroz srce
- Bolest perikarda (perikarditis) – upala tanke tkivne ovojnice koja okružuje srce
- Reumatska bolest srca – oštećenje srčanog mišića i srčanih zalistaka od reumatske groznice, uzrokovano streptokoknom bakterijom
- Vaskularna bolest (bolest krvnih žila) – svako stanje koje utječe na krvožilni sustav
- Periferna vaskularna bolest (uključujući perifernu arterijsku bolest) – bolest krvnih žila koje opskrbljuju ruke i noge
- Cerebrovaskularna bolest – bolest krvnih žila koje opskrbljuju mozak
KOJI SU SIMPTOMI KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?
Važno je znati da kardiovaskularne bolesti dugo ne moraju biti praćene simptomima, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar.
Simptomi kardiovaskularnih bolesti razlikuju se ovisno o stanju koje imate i mogu uključivati:
- bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak i nelagodu u prsima
- bol, slabost ili utrnulost u nogama i/ili rukama
- bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenima, čeljusti i leđima
- kratkoću daha
- brzo umaranje tijekom vježbanja ili drugih aktivnosti
- promjene u srčanom ritmu
- vrlo brze ili spore otkucaje srca, lupanje srca ili titranje u prsima
- vrtoglavicu, ošamućenost ili nesvjesticu
- slabost ili umor
- oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala
- groznicu
- osip na koži ili neobične mrlje
- suhi ili uporni kašalj
Simptomi srčanog udara kod muškaraca najčešće su intenzivna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje.
Iako žene mogu imati neke od istih simptoma, njihova je bol češće difuzna, šireći se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa. Žene mogu osjetiti bol više nalik na probavne smetnje te bol koja možda neće biti postojana. Moguć je i izostanak bolova, a javljanje neobjašnjive tjeskobe, mučnine, vrtoglavice, lupanja srca i hladnog znoja. Srčanom udaru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Žene također češće imaju teže prve srčane udare koji češće dovode do smrti, u usporedbi s muškarcima.
Ako osjetite bol u prsima, otežano disanje i/ili nesvjesticu, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć. Uvijek biste trebali nazvati broj hitne pomoći u svojoj zemlji ako mislite da možda imate srčani udar.
Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, lakše je liječiti ako se rano otkriju. Ako ste zabrinuti za zdravlje svog srca, razgovarajte sa svojim liječnikom o koracima koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od srčanih bolesti, osobito ako imate obiteljsku povijest srčanih bolesti.
KAKO SE KARDIOVASKULARNE BOLESTI DIJAGNOSTICIRAJU?
Proces dijagnosticiranja kardiovaskularnih bolesti ovisi o vašim simptomima i stanju za koje liječnik misli da imate. Liječnik će ispitati vašu medicinsku i obiteljsku anamnezu, čimbenike rizika te vas pregledati. Uz ta saznanja, u obzir će uzeti rezultate provedenih testova i postupaka.
Kardiovaskularne bolesti dijagnosticiraju se pomoću niza laboratorijskih testova i slikovnih pretraga. Neki od uobičajenih testova koji se koriste za dijagnosticiranje kardiovaskularnih bolesti uključuju:
- laboratorijske pretrage krvi
- RTG prsnog koša
- elektrokardiogram (EKG)
- ergometrija
- ehokardiogram
- kompjuterizirana tomografija (CT)
- skeniranje magnetskom rezonancijom (MRI)
- kompjuterizirana tomografija elektronskim snopom (EBCT)
- kateterizacija srca i koronarna angiografija
ŠTO UKLJUČUJE LIJEČENJE KARDIOVASKULARNIH BOLESTI?
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 80 % svih srčanih i moždanih udara može se spriječiti. Većina smrtnih slučajeva uslijed kardiovaskularnih bolesti uzrokovana je čimbenicima rizika kao što su visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pretilost ili dijabetes, koji se u velikoj mjeri mogu spriječiti ili držati pod nadzorom zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i izbjegavanjem duhana. Također je vrlo važno pratiti krvni tlak, razinu kolesterola i razinu šećera u krvi.
Liječenje kardiovaskularnih bolesti može se razlikovati ovisno o stanju, ali može uključivati:
- zdrave životne navike kao što su pravilna prehrana, redovita tjelovježba, nepušenje, izbjegavanje korištenja alkohola
- lijekove, uključujući one koji liječe ili smanjuju čimbenike rizika, poput lijekova za snižavanje krvnog tlaka ili lijekova protiv zgrušavanja krvi
- uređaje kao što su srčani elektrostimulatori (eng. pacemaker) ili implantabilni kardioverter-defibrilatori (ICD)
- medicinske postupke uključujući koronarne stentove, operaciju srčanih zalistaka ili operaciju koronarne premosnice
U Hrvatskoj svakoga sata jedna osoba umre od iznenadnog srčanog zastoja – naučite kako spasiti život
Pripremile: Ivana Grahovac, dr.med., prim. Verica Kralj, dr.med., HZJZ
Foto: Shutterstock
