Funkcionalno su bubrezi daleko kompliciraniji od srca, koje obično doživljavamo kao središnji organ.
Imaju brojne zadatke, među kojima je balans ukupne tekućine u organizmu, regulacija nivoa minerala u krvi, a ključni su i u filtriranju krvi od otpadnih supstancija metabolizma i odstranjivanju toksina. Zdravi bubrezi nužni su za rast naših kosti jer reguliraju razinu kalija i fosfora u krvi koji su osnova njihove strukture. Također aktiviraju vitamin D iz hrane pretvarajući ga u kalcitriol, koji pomaže u formaciji kosti. Bubrezi luče eritropoetin, koji je ključan za stvaranje crvenih krvnih tjelešaca. Proizvode i renin kojim reguliraju tlak krvi u organizmu. Dnevno kroz njih prođe 180 litara krvi. To znači da se naša plazma pročisti 60 puta u jednom danu. Od te ogromne količine 99% se vraća u cirkulaciju, a samo se otprilike 1,5 litra izluči u obliku urina.
Što niste znali o bubrežnim kamencima
Bubrežni kamenci građeni su od kombinacija soli, koje se urinom izlučuju iz organizma. Svaki urin je otopina soli. Njihovo taloženje i stvaranje kristala posljedica je ili prekomjerne količine dotične soli u krvi ili premale količine vode u kojoj se otapa. Mali primjer iz svakodnevnog života pomoći će nam to razumjeti; u čaši vode možete otopiti jednu ili dvije žlice kristala kuhinjske soli ili šećera. Daljnjim dodavanjem sol ili šećer prestaju se otapati i talože se na dnu čaše. Kažemo da je otopina zasićena. Isto se događa i u bubrezima, s time da oni posjeduju pufere koji omogućavaju otapanje većih količina soli u urinu nego što se to događa u običnoj vodi.
Živjeti dobro s bubrežnom bolešću: Kako regulirati i smanjiti simptome bolesti
Što uzrokuje nastanak bubrežnih kamenaca
Iz navedenog je već jasno da prekomjerna konzumacija hrane bogate određenim solima ili premalo konzumiranje vode može dovesti do stvaranja kamenaca. No, to su samo neki od faktora. Postoji genetska sklonost stvaranju prekomjerne količine urata, soli mokraćne kiseline, što uzrokuje bubrežne kamence ili bolnu upalu zglobova, poznatu pod imenom giht. Dugotrajno ležanje u krevetu, na koje su osuđeni pojedini bolesnici, dovodi do mobilizacije kalcija iz njihovih kostiju. Prekomjerne količine kalcija u krvi izlučuju se bubrezima uz mogućnost stvaranja kamenaca. Slično se događa i astronautima kod dugotrajnog boravka u bestežinskom stanju. Kosti koje više nisu opterećene počinju otpuštati kalcij. Relativni manjak vode u organizmu ne mora uvijek biti posljedica njezina malog unosa, nego i prekomjernog gubitka vode kod nekih crijevnih bolesti ili operacija.
Kronične upale mokraćnih puteva dovode do stvaranja struvitnih kamenaca. Uzrok su bakterije koje cijepaju ureazu i stvaraju amonijak.
Tko je u rizičnoj skupini
Učestalost kamenaca u globalnoj populaciji ovisi o regiji i iznosi od 10 do 30 na 100.000 stanovnika. Najčešći tip kamenaca građen je od kalcijeva oksalata monohidrata. Njihova zastupljenost pada s dobi (63% tinejdžeri, 40% stariji). Nešto su češći kod muškaraca (58%). S druge strane sa starijom dobi raste učestalost uratnih kamenaca (3,5% tinejdžeri, 41% stariji). Najrjeđi su cistinski kamenci uzrokovani genetičkim poremećajem.
Kako do dijagnoze, što otkrivaju simptomi?
Bubrežni kamenci mogu postupno rasti ili ostati veličinom isti godinama. Ako su zaglavljeni u nekoj čašici i ne miču se, ne moraju izazivati nikakve tegobe. Nerijetko predstavljaju slučajan nalaz pri ultrazvučnoj pretrazi bubrega ili nalaza krvi u mokraći. Problem nastaje kada se kamen pokrene. Bolovi su tipično locirani u lijevoj ili desnoj bubrežnoj loži. To zovemo renalne kolike. Ako je kamen ušao u mokraćovod (ureter), bol počinje sijevati prema mokraćnom mjehuru, a praćena je učestalim mokrenjem i nerijetko povraćanjem. To zovemo ureteralne kolike. To su jedni od najjačih bolova u ljudskom organizmu. Kako kamen putuje prema dolje, ishodište bolova seli se iz bubrežne lože niže prema preponi. Srećom, 95% takvih kamenaca izmokri se bez liječničke intervencije. Brzina eliminacije ovisi o obliku kamenca i glatkoći njegove plohe. U toj fazi terapija se najčešće sastoji od uzimanja spazmolitika i alfa-blokera, dakle lijekova koji će opustiti mišiće mokraćovoda i olakšati izmokravanje. Važno je konzumiranje velikih količina tekućine i fizička aktivnost koja će potjerati kamen. Ako je moguće, poželjno je izmokreni kamen uhvatiti i odnijeti ga na kemijsku analizu.
Kako se stanje liječi?
Ako se kamen zaglavio i dulje vrijeme ne pokazuje pomak prema mjehuru, uzrokujući putem zastoj u bubregu, potreban je aktivan tretman. Nekada se za to koristila žičana petlja ili košarica, koja se cistoskopom kroz mokraćnu cijev uvela u mjehur i zatim ureter. Ako bi se uspjelo uhvatiti kamen, laganim povlačenjem bilo ga je moguće izvaditi van.
Zašto stariji ljudi češće obolijevaju od raka i koji su sve rizični čimbenici za njegov razvoj?
U današnje vrijeme umjesto omče uvodi se laserska ili hidraulična sonda, kojom se kamen smrvi u ureteru i fragmenti izmokre. Kamenci koji su preveliki da bi iz bubrega ušli u mokraćovod moraju se tretirati ako kod pacijenta izazivaju bolove ili upalu, ili na drugi način dovode do progresivnog oštećenja bubrega. Zadnjih 30 do 40 godina se za to koristi ESWL aparat (extracorporeal shock wave lithotripsy). Metoda omogućuje ambulantno mrvljenje kamenaca u bubregu bez anestezije. U danima koji slijede bolesnik će izmokriti fragmente, ponekad nažalost uz ureteralne kolike. Broj tretmana na aparatu ovisi o tvrdoći kamenca. Neki je put dovoljan samo jedan, ali češće se ponavljaju dva ili više tretmana. Ako se pokaže da je kamen pretvrd, mora ga se pokušati smrviti direktnim pristupom na bubreg.
Prijašnjih godina metoda izbora je bila tzv. perkutana litotripsija. Kroz samo jednu rupicu na trbušnoj stijenci dužine 8-10 mm uvodi se optički instrument u bubreg, locira kamen i smrvi laserskim ili hidrauličkim valovima. Danas se češće koristi fleksibilni ureteroskop (URS) kojim je moguće prije opisanom metodom razbijanje kamenca u ureteru, doći sve do bubrega i ući u čašicu gdje se kamen nalazi. Koja metoda će se koristiti, ovisi o opremljenosti medicinske ustanove i uvježbanosti liječnika. Rijetko se poseže za klasičnom otvorenom operacijom vađenja kamenaca iz bubrega ili uretera koji zahtijevaju dugotrajniju hospitalizaciju i oporavak. Operativnim putem dobiveni fragment kamenca dobro je kemijski analizirati, kako bi se korekcijama u prehrani pokušalo smanjiti njihovo ponovno stvaranje.
Bubrežni ili žučni kamenci?
Ljudi često brkaju bubrežne i žučne kamence, što je pogrešno. Riječ je o dva potpuno različita i odvojena organa s potpuno različitim metaboličkim promjenama koje u njima dovode do stvaranja kamenaca.
Foto: Shutterstock
