Vitamini su skupina različitih kemijski tvari koji su u malim količinama neophodni za mijenu tvari. Budući da ih ljudski organizam ne može sam sintetizirati (izuzetak vitamina D pod utjecajem UV zraka), neophodno je njihovo unošenje prehranom.
Manjak vitamina i bolesti
Poznate bolesti uzrokovane nedostacima pojedinih vitamina (kao što su skorbut, rahitis ili pelagra) u razvijenom svijetu danas su rijetkost. Izuzetak je megaloblastična anemija uzrokovana nedostatkom vitamina B12 i folnom kiselinom. Stoga se danas vitamini preporučuju kao dodatak prehrani uglavnom posebnim skupinama, a s ciljem sprječavanja bolesti. Te skupine su: imigranti, trudnice, starije osobe, osobe s alternativnim načinima prehrane (npr. vegani), pacijentima koji boluju od alkoholizma, malapsorpcijskih sindroma, stanja nakon operacije gastrointestinalnog sustava, pacijentima na hemodijalizi ili na totalnoj parenteralnoj prehrani, te kod posebnih urođenih bolesti metabolizma.
Vitamini imaju različite biokemijske funkcije: neki djeluju slično hormonima (vitamin A regulira rast stanica i tkiva; vitamin D regulira promet kalcija), neki vitamini su antioksidansi (vitamin E i C), a većina su dijelovi enzima (vitamini B kompleksa).
S obzirom na topljivost, dijele se na topljive u vodi (B i C) i one topljive u mastima (A,D,K i E). Oni topljivi u vodi u suvišku se izlučuju iz organizma, dok za topljive u mastima postoji mogućnost nakupljanja zaliha (hipervitaminoza A).
ABC vitamina…
Vitamin A (retinol) važan je za funkciju mrežnice oka i regulira rast različitih stanica i tkiva (kože i krvotvornog tkiva). Nedostatak uzrokuje noćno sljepilo, bolesti rožnice i kože. Derivat ovog vitamina koristi se za liječenje akni, a jedan drugi derivat za liječenje posebnog oblika leukemije. U višim dozama vitamin A je teratogen.
S obzirom na moguće štetan učinak kroz povećanu učestalost raka, kardiovaskularnih bolesti i fraktura kuka rutinsko dopunjavanje prehrane vitaminom A se ne preporuča.
Nedostatak vitamina B12 i folne kiseline (B9) važan je uzrok megaloblastične anemije. S obzirom na visoku proširenost ove bolesti u starijoj dobi i sigurnost primjene vitamina B12, postoje preporuke za rutinsko dopunjavanje prehrane vitaminom B12. Preporuke za dopunjavanje prehrane folnom kiselinom odnose se na sprječavanje razvojne anomalije – defekta neuralne cijevi. Preporuča se ženama koje planiraju trudnoću uzimanje barem 400 mikrograma folne kiseline dnevno.
S istom svrhom postoji i obogaćivanje žitarica folnom kiselinom do razine 140 mcg/d. Iako su postojale neke naznake, danas se ne preporučuje rutinsko dopunjavanje prehrane vitaminima B 6, 9 i 12 u svrhu prevencije kardiovaskularnih bolesti niti rutinsko dopunjavanje folnom kiselinom u zdravoj populaciji zbog moguće povišenog rizika raka. Iz skupine B vitamina spomenimo korištenje vitamina B1 (tiamin) u liječenje komplikacija kroničnog alkoholizma (suhi i vlažni Beriberi, Wernickeova encefalopatija).
Za vitamin C se smatra da da stimulira imunosni sustav, pojačava cijeljenje rana, a smatra se da ima i manju ulogu u preveniranju prehlade u osoba izloženih fizičkom naporu u hladnoj klimi. Ne postoje dokazi za rutinsku dopunu prehrane vitaminom C s ciljem sprječavanja raka ili kardiovaskularnih bolesti.
Za vitamin D postoji povezanost između niskog unosa i gotovo svih teških bolesti ( rak, infekcije, kardiovaskularne bolesti, autoimune bolesti, metaboličke bolesti), ali uzročno posljedična veza nije utvrđena. Preporuča se unos ili dopunjavanje prehrane vitaminom D starijim osobama do razine 600-800 jedinica što je razina za sprječavanje osteoporoze i padova (uz dopunjavanje prehrane kalcijem). Smatra se da postoji toksični učinak kod doze od 2000 jedinica.
Za vitamin E postojale su brojne pretpostavke o prevenciji raka, kardiovaskularnih bolesti te Alzheimerove i vaskularne demencije. Brojnim studijama te pretpostavke nisu potvrđene. Za vitamin E u visokim dozama (400 jedinica dnevno) uočena je povećana ukupna smrtnost, a dopunjavanje prehrane vitaminom E kod bolesnika s koronarnom bolesti povećava rizik od zatajivanja srca. Bolesnicima koji uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi (antikoagulanse) savjetuje se ne uzimati vitamin E zbog mogućnosti sinergističkog učinka.
Vitamin K je vitamin zgrušavanja krvi, ali ima učinka i na mineralizaciju kosti. Primjenjuje se u sprječavanje krvarenja u novorođenčadi koja su sklona nedostatku vitamina K, između ostalog, zbog sterilnog crijeva u kojem nema flore koja sintetizira vitamin K. U odraslih osoba, štoviše, cijela skupina lijekova (antikoagulansi) poništava učinak vitamina K čime “razrjeđuje” krv, što se koristi u liječenju određenih bolesti.
U zaključku, vitamini zakonskom regulacijom spadaju u dodatke hrani (kao i minerali i biljni pripravci). Stoga države zakonom ne zahtijevaju da proizvođač provede ispitivanja o učinkovitosti i sigurnosti primjene supstance. Posljedica toga su relativno oskudni podaci o učinkovitosti i sigurnosti vitamina u liječenju i sprječavanju bolesti.
Autor teksta: Branimir Bukša, dr. med., specijalizant interne medicine, OB Zadar
