Iako dijabetes povećava izglede razvijanja mnogih bolesti koje povezujemo s vrućinom, često bolesnici nisu svjesni rizika kojem se izlažu, tvrde stručnjaci američke Klinike Mayo.
“Osobe s dijabetesom imaju smanjenu mogućnost znojenja, što
ih predisponira za bolesti povezane s vrućinom, jednako kao i nekontrolirani
šećer u krvi”, objasnila je dr. Adrienne Nassar. Njen je tim proveo istraživanje
među dijabetičarima kako bi se provjerile njihove navike i zdravstvena skrb. Ustanovljeno
je kako su se u manjoj mjeri brinuli o kontroli šećera u krvi, što je samo po
sebi povećalo rizik dehidracije.
Istraživači Klinike Mayo su prikupili podatke 152 dijabetičara o
svjesnosti vrućine, te zaključili kako 20 posto bolesnika nije poduzelo
zaštitne mjere sve dok se temperatura nije popela do 37,7 stupnjeva Celzijevih,
unatoč činjenici što se bolesti zbog vrućine mogu očekivati i na temperaturi od
26,6 stupnjeva!
Rezultat ovakvog neopreza je veći broj posjeta hitnoj, slučajeva
hospitalizacije, pa čak i smrti.
Samo je polovica ispitanih šećeraša znalo definiciju indeksa
topline, kombinacije razine temperature i vlage u zraku. Toplina je opasnija za
vrijeme velike vlage jer upravo vlaga smanjuje znojenje i sprječava prirodni
proces hlađenja tijela.
Osim opasnosti visokih temperatura na organizam, puno Celzijusa
može štetno utjecati i na lijekove. “Oralni lijekovi i inzulin imaju
raspon terapeutske temperature iznad kojeg gube svoju učinkovitost”,
objasnila je dr. Nassar.
Nipošto ne ostavljajte inzulin i svoje lijekove na otvorenom
prostoru, nego ih čuvajte na hladnom i tamnom mjestu. Od ukupnog broja
ispitanika, 37 posto je odlučilo “riješiti” problem kombinacije visokih
temperatura i lijekova tako što lijekove i pribor za davanje inzulina
jednostavno nisu nosili sa sobom kada su znali da će boraviti na nekom vrućem
mjestu.
Nipošto nemojte slijediti njihovu praksu jer se u suprotnom
izlažete velikom riziku šoka.
K. Horvat
