Najveći dio našeg imunološkog sustava – oko 80 posto – smješten je u crijevima, a 90 posto mikroorganizama u našim crijevima su bakterije.
Naša crijevna mikrobiota (takozvana crijevna flora) sadrži čak 100 bilijuna bakterija, među kojima je više od tisuću različitih vrsta. Bakterije nam omogućuju stvaranje energije iz hrane, razgrađuju štetne tvari, “vježbaju“ naš imunološki sustav, piše njemačka znanstvenica Giulia Enders, autorica bestselera “Crijeva sa šarmom – sve o jednom podcijenjenom organu”.
Crijevna mikrobiota
Analizirajući najrazličitije dosadašnje spoznaje o utjecaju crijeva i crijevnih bakterija na zdravlje, Giulia Enders posvetila je posebno poglavlje teorijama o povezanosti debljine i upalnih procesa u organizmu, a što je također povezano s crijevnom mikrobiotom (florom) – razlog više da je održavamo u ravnoteži zdravom prehranom!
Naime, određene su vrste bakterija “stručnjaci” u tome da razgradnjom ugljikohidrata “izvuku” što više kalorija, pa neki znanstvenici smatraju da to može pridonijeti povećanju tjelesne težine, osobito ako takve bakterije prevladavaju u crijevnoj flori.
“Prehrana se sastoji od 90 posto od hrane koju čovjek jede i 10 posto onoga čime nas naše bakterije hrane. Pritom uopće nije svejedno što jedemo, ni koje nas bakterije hrane. Ne bi se smjelo misliti samo na masne kalorije već i na svijet bakterija koji uvijek sjedi s nama za stolom”, slikovito opisuje Giulia Enders.
U nekim studijama ustanovljeno je da ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom imaju slabiju raznolikost bakterija u crijevnoj flori te da prevladavaju određene vrste koje prije svega sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata. Također se pokazalo da na prekomjernu tjelesnu težinu utječe i – upala.
Subklinička upala
Naime, kod problema s izmjenom tvari, npr. kod debljine, dijabetesa i povišenih masnoća, obično se u krvi mogu naći lagano povišeni upalni markeri, a ta se pojava naziva subklinička upala. U takvom stanju određene bakterije mogu pridonijeti taloženju masnoća u organizmu. Za razliku od jakih upala koje iscrpljuju tijelo i dovode do mršavosti, subklinička upala deblja. Nisu za to “krive” samo bakterije – subkliničku upalu mogu prouzročiti i hormonalna neravnoteža (npr. previše estrogena), manjak vitamina D ili previše jela bogatog glutenom, objašnjava Giulia Enders.
Neka istraživanja ukazuju da postoji utjecaj naše bakterijske flore na želju za hranom i osjećaj sitosti, te da bakterije na različite načine sudjeluju u održavanju ravnoteže “dobrog” i “lošeg” kolesterola. Neki se nadaju da bi se u budućnosti lijekovi za sniženje kolesterola mogli zamijeniti hranom koja bi sadržavala bakterije koje uravnotežuju kolesterol.
Probiotici – dobre bakterije u crijevima moćni su čuvari našeg imuniteta
I.V.
Foto: Shutterstock
