Kuhano vino neizostavan je dio blagdanske atmosfere, no dok uživamo u njegovim aromama, postavlja se pitanje o njegovom utjecaju na zdravlje. Koje su potencijalne koristi, ali i rizici koji se kriju u šalici ovog popularnog napitka?
Kuhano vino, omiljeni napitak tijekom hladnih zimskih mjeseci, ima povijest koja seže sve do II. stoljeća. Glavni sastojak, crno vino, bogato je antioksidansima poput polifenola i flavonoida, a posebno se ističe resveratrol, kemikalija prisutna u crvenom grožđu. Istraživanja sugeriraju da resveratrol može imati blagotvoran učinak na kardiovaskularno zdravlje. Studija objavljena u European Journal of Clinical Nutrition pokazala je da umjerena konzumacija vina može dovesti do povećanja razine “dobrog” HDL kolesterola za 11 do 16 posto. Resveratrol se također povezuje s usporavanjem gubitka pamćenja i poboljšanjem kognitivnih funkcija, a neka istraživanja pokazuju da potiče proizvodnju kolagena, što doprinosi elastičnosti i mladolikom izgledu kože.
Cimet, klinčić, zvjezdasti anis i muškatni oraščić nisu samo dodaci za okus. Cimet, primjerice, posjeduje protuupalna svojstva i može pomoći u poboljšanju funkcije krvnih žila, dok klinčići imaju antivirusna svojstva koja mogu ojačati imunitet.
Čarolija kuhanog vina ne leži samo u vinu, već i u začinima koji mu daju prepoznatljivu aromu i dodatne zdravstvene prednosti. Cimet, klinčić, i muškatni oraščić nisu samo dodaci za okus. Cimet, primjerice, posjeduje protuupalna svojstva i može pomoći u poboljšanju funkcije krvnih žila, dok klinčići imaju antivirusna svojstva koja mogu ojačati imunitet, a muškatni oraščić tradicionalno se koristi za smirivanje probavnih smetnji. Uz dodatak agruma poput naranče, povećava se i udio vitamina C, što dodatno pomaže u obrani od zimskih prehlada i viroza.
Unatoč potencijalnim koristima, važno je biti svjestan i negativnih strana kuhanog vina, koje prvenstveno proizlaze iz sadržaja alkohola i šećera. Uvriježeno je mišljenje da zagrijavanjem alkohol isparava, no istina je da se gubi samo manji dio, pa kuhano vino zadržava značajnu alkoholnu snagu, obično između 8 i 13 posto. Toplina napitka ubrzava apsorpciju alkohola u krvotok, a velika količina šećera, koja se dodaje kako bi se prikrio kiselkasti okus vina, maskira jačinu alkohola. Jedna šalica od 200 ml može sadržavati i do 30 grama šećera te više od 200 kalorija, što predstavlja problem za osobe s dijabetesom ili one koji paze na tjelesnu težinu.
Skrivene opasnosti u šalici
Stručnjaci upozoravaju da potencijalne zdravstvene dobrobiti začina postaju zanemarive u usporedbi sa štetnim učincima alkohola i šećera. Iako alkohol u početku stvara osjećaj topline širenjem krvnih žila, tijelo zapravo brže gubi toplinu. Prekomjerna konzumacija može uzrokovati aritmiju, povišen krvni tlak i povećati rizik od oštećenja jetre. Također, crno vino sadrži kongenere, spojeve koji mogu znatno pogoršati mamurluk. Zbog visokog udjela kiselina i šećera, kuhano vino šteti i zubnoj caklini, povećavajući rizik od karijesa i ostavljajući mrlje na zubima.
Kako uživati odgovorno?
Ako se ipak ne želite odreći ovog blagdanskog užitka, ključ je u umjerenosti. Preporuka je držati se jedne šalice od 200 ml, što se smatra jednim alkoholnim pićem. Kako biste usporili apsorpciju alkohola, popijte čašu vode između i konzumirajte vino uz obrok. Izbjegavajte dodavanje žestokih pića, jer to značajno povećava udio alkohola. Najbolja opcija je priprema kuhanog vina kod kuće, gdje možete kontrolirati količinu šećera, koristeći prirodne zaslađivače poput meda ili stevije. ( Ordinacija.hr )
