Enterohemoragična Escherichia coli, poznatija kao EHEC, soj je bakterije koji može izazvati teške bolesti, a ponekad i fatalne komplikacije. Iako većina sojeva ove bakterije nije opasna, patogeni oblici oslobađaju toksine koji napadaju crijeva i bubrege, a posljedice mogu biti fatalne, osobito za djecu mlađu od pet godina.
Iako je Escherichia coli (E. coli) bakterija koja se normalno nalazi u crijevima ljudi i životinja te je većinom bezopasna, određeni sojevi, poznati kao enterohemoragična E. coli (EHEC), mogu uzrokovati teške bolesti. Ovi patogeni sojevi stječu faktore virulencije koji im omogućuju proizvodnju snažnih toksina, poznatih kao Shiga-toksini. Jednom uneseni u organizam, ovi toksini napadaju i oštećuju stanice koje oblažu krvne žile, prvenstveno u crijevima i bubrezima. Glavni rezervoar EHEC-a je probavni trakt goveda, zbog čega se infekcija najčešće prenosi konzumacijom kontaminirane hrane. Sirovo ili nedovoljno kuhano meso, osobito mljeveno, nepasterizirani mliječni proizvodi i sirovo povrće koje je došlo u kontakt sa životinjskim izmetom predstavljaju najveći rizik. Do kontaminacije može doći i putem zagađene vode, izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili, rjeđe, s osobe na osobu, najčešće unutar obitelji ili kolektiva poput dječjih vrtića.
Prvi simptomi nakon četiri dana
Simptomi infekcije obično se javljaju tri do četiri dana nakon izlaganja bakteriji, a počinju naglo s jakim bolovima i grčevima u trbuhu te vodenastim proljevom. U roku od 24 sata, proljev često postaje krvav, stanje poznato kao hemoragični kolitis, a neki pacijenti ga opisuju kao “sama krv bez stolice”. Mogu se javiti i mučnina, povraćanje te blago povišena tjelesna temperatura. Dijagnoza se potvrđuje laboratorijskom analizom uzorka stolice, gdje se specifičnim metodama, poput uzgoja u kulturi ili PCR testova, detektira prisutnost EHEC-a i gena koji kodira Shiga-toksin ili samog toksina. Dok se većina infekcija povuče sama od sebe unutar tjedan dana, kod manjeg broja pacijenata, osobito najmlađih i najstarijih, može doći do razvoja po život opasnih komplikacija.
Akutno zatajenje bubrega
Najozbiljnija komplikacija EHEC infekcije je hemolitičko-uremijski sindrom (HUS), koji se razvija u otprilike 5 do 10% slučajeva, obično tjedan dana nakon početka proljeva. HUS je stanje u kojem oštećenje malih krvnih žila uzrokovano Shiga-toksinom dovodi do stvaranja krvnih ugrušaka po cijelom tijelu, što uzrokuje klasičnu trijadu simptoma: mikroangiopatsku hemolitičku anemiju, odnosno uništavanje crvenih krvnih stanica, što dovodi do bljedila i ekstremnog umora; trombocitopeniju, odnosno drastičan pad broja trombocita, što uzrokuje lako stvaranje modrica i neuobičajena krvarenja; te akutno zatajenje bubrega. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, HUS je najčešći uzrok akutnog zatajenja bubrega kod male djece i može imati dugoročne posljedice na zdravlje bubrega kod preživjelih.
Hitna medicinska intervencija ključna je jer HUS može brzo napredovati i ugroziti život. Pravovremeno liječenje, iako ne postoji specifičan lijek za sam sindrom, značajno povećava šanse za potpuni oporavak, osobito kod djece.
. Alarmantni simptomi uključuju smanjeno mokrenje ili krv u urinu, oticanje nogu, stopala ili lica, izraženo bljedilo kože, ekstremnu iscrpljenost, neobično krvarenje iz nosa ili usta te pojavu modrica bez jasnog uzroka. U najtežim slučajevima mogu se javiti i neurološke komplikacije poput zbunjenosti, napadaja ili moždanog udara. Hitna medicinska intervencija ključna je jer HUS može brzo napredovati i ugroziti život. Pravovremeno liječenje, iako ne postoji specifičan lijek za sam sindrom, značajno povećava šanse za potpuni oporavak, osobito kod djece.
Zašto su djeca najranjivija skupina?
Djeca mlađa od pet godina imaju značajno veći rizik od razvoja teških oblika EHEC infekcije i HUS-a iz nekoliko razloga. Njihov imunološki sustav još nije u potpunosti razvijen i manje je sposoban boriti se protiv snažnog djelovanja Shiga-toksina. Također, njihovi organi, posebice bubrezi, još su u fazi razvoja i osjetljiviji su na oštećenja. Za izazivanje infekcije dovoljna je vrlo mala količina bakterija, ponekad i manje od 100, što olakšava prijenos u okruženjima gdje su djeca u bliskom kontaktu, kao što su vrtići ili igrališta. Djeca također mogu izlučivati bakteriju stolicom dulje od odraslih, čak i nakon prestanka simptoma, što povećava rizik od širenja zaraze. Na kraju, djeca su češće izložena rizičnim situacijama, poput kontakta sa životinjama na farmama ili nedovoljne higijene ruku.
Prevencija je ključna u borbi protiv EHEC infekcija, a temelji se na strogim higijenskim praksama u cijelom prehrambenom lancu, od proizvođača do potrošača. Mljeveno meso mora biti temeljito termički obrađeno na temperaturi od najmanje 71 °C. Djeca mlađa od pet godina i druge osjetljive skupine trebaju izbjegavati sirovo (nepasterizirano) mlijeko i sireve. Voće, povrće i začinsko bilje potrebno je temeljito oprati, osobito ako se konzumira sirovo. Redovito pranje ruku, posebno prije pripreme hrane i nakon korištenja toaleta, od presudne je važnosti. Potrebno je održavati čistoću kuhinjskog pribora i radnih površina te strogo odvajati sirovu hranu od kuhane kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija.
Što je s liječenjem?
Liječenje EHEC infekcija je specifično i uglavnom simptomatsko. Primjena većine antibiotika se ne preporučuje jer uništavanje bakterija može potaknuti oslobađanje još veće količine Shiga-toksina, što može pogoršati stanje i povećati rizik od razvoja HUS-a. Terapija se fokusira na rehidraciju pacijenta kako bi se nadoknadila izgubljena tekućina. Zanimljivo je da se lijekovi protiv proljeva također izbjegavaju, jer je važno omogućiti tijelu da prirodnim putem izbaci bakteriju i njezine toksine. U slučaju razvoja HUS-a, liječenje postaje znatno složenije i zahtijeva hospitalizaciju. Terapija je usmjerena na saniranje štete uzrokovane toksinima i uključuje transfuzije krvi za ispravljanje anemije i niske razine trombocita, dijalizu za potporu bubrežnoj funkciji te, u nekim slučajevima, izmjenu plazme. ( Ordinacija.hr )
