Magistrica nutricionizma Dragana Olujić kaže kako smo previše navikli jesti vani, što nam svakodnevno donosi previše ultraprocesirane hrane, štetnih dodataka pa tako i višak kilograma
Vrijeme blagdana je i vrijeme prekomjernog uživanja u hrani i piću, što je povod za razgovor s magistrom nutricionizma Draganom Olujić, direktoricom prehrambenog savjetovališta Nutricionist u Splitu i nutricionisticom koja o prehrani savjetuje igrače Hajduka.
Vrijeme blagdana uvijek je bilo vrijeme prekomjernog uživanja u svemu. Ako pogledate tradicijski, stotinama godina je to vrijeme kada su se ljudi opuštali i izlazili iz nekakvih okvira. To ne bi trebalo mijenjati, to je dio tradicije. Problem je u tome što smo mi od svakoga dana napravili blagdan. Mi skupljamo previše tih blagdana tijekom godina, a previše godina gajimo takvo ponašanje. Blagdani se više ne razlikuju od naših svakodnevnih prehrambenih ponašanja. U tome je problem. Jedina je razlika možda što će se za blagdane skuhati pašticada ili nekakav kolač koji se inače ne radi tijekom godine, kaže Olujić.
Poručuje da se sada opustimo i jedemo, ali da to ne činimo stalno, tijekom cijele godine.
Rekla bih da je situacija za blagdane čak i bolja nego inače jer se kuha kod kuće. Mi imamo generalni problem nekuhanja, jedenja vani i naručivanja hrane. Restoranska hrana je ipak obogaćena pojačivačima okusa, aditivima, pripremana je prženjem, dinstanjem pa ako ćemo s te strane gledati, možda bi blagdane čak izdvojila kao zdraviji dio godine. Ne treba se brinuti što će se dogoditi u ovih nekoliko dana, trebamo uvoditi velike promjene u našem dnevnom prehrambenom ponašanju. Definitivno, dobrim i pravilnim probirima možemo napraviti prevenciju za razvoj velikog broja metaboličkih i upalnih bolesti, naglašava Dragana Olujić.
9 najboljih hrana koje premalo jedete
Dodaje da, kao što planiramo sve segmente dana, svakoga jutra moramo razmisliti i što ćemo kuhati. Možda će nam se činiti da nemamo vremena, ali, s malo truda i organizacije, “home made” obrok postat će dio svakodnevne rutine.
Nutricionistica kaže kako subotu i nedjelju, kada se okuplja obitelj, svakako treba iskoristiti i za dogovaranje što će se jesti idući tjedan. Dodaje kako na internetu ima obilje informacija o pravilnoj prehrani, čak i s obzirom na specifične zdravstvene poteškoće, do kojih je lako doći.
Važno je jesti minimalno tri puta dnevno
Sve drugo su, ističe, trikovi za gubitak tjelesne težine, ali oni će se kad-tad vratiti kao bumerang. Uvijek će nastati nekakva posljedica. Sada je iznimno popularan povremeni post gdje se jede unutar osam sati, a 16 sati se ne jede.
To nije zdravo! Mi svi imamo nekakve nasljedne, nazovimo ih, kvarove, a sve što radimo može ili biti vjetar u leđa da se taj kvar aktivira ili da se uspava. Ako opterećujete organizam tako da mu planirano osam sati dajete hranu, a 16 sati mu je uskraćujete, neće završiti dobro kod bilo koga tko ima neki nasljedni kvar, a svi ih imamo, tvrdi nutricionistica.
Ta ideja se, pojašnjava, temelji na čišćenju jetre, reciklaži, odnosno potrošnji svih nekakvih zaostalih metabolita, nakupina i sličnog, ali trebamo se zapitati zašto smo se doveli do toga da se moramo čistiti. Organizam možete, kao i svoj stan, ili redovito održavati ili ga čistiti jednom godišnje pa se satrati i poslije oporavljati.
Na organizmu treba raditi dnevnu higijenu, što znači ne nalijevati se pivom i jesti jednom dnevno u fast foodu ili pizzeriji. Treba paziti što se jede i kako se jede. Ako jedete jedan obrok dnevno od 1200 kalorija, udebljat ćete se, a ako ga razbijete u tri obroka, možemo i smršavjeti, savjetuje.
Ne čekajte da pregladnite
Upozorava na još jedan detalj, a to je da ne treba čekati glad, već treba jesti u skladu s dnevnom rutinom koju ćemo sami sebi odrediti. Kada nismo gladni, možemo kontrolirati koliko toga jedemo. To je jedna od prvih stvari kojima uči svoje klijente. Obroci moraju biti rutina. Ako svako jutro pojedete voće za doručak, ako ga preskočite, tijelo će se pobuniti i nećete se osjećati dobro.
Pazite što jedete imate li problema s libidom, neka vam hrana može pomoći
Morate znati da su dijete koje vas vremenski ograničavaju u uzimanju hrane životno neodržive. To je i socijalno nepoželjno ponašanje jer je nebrojeno mnogo da ćemo biti u društvu koje će jesti u neko vrijeme kada mi to sebi uskraćujemo. Okolinu nije briga jedete li vi ili ne jedete, to je intimna stvar i ide na živce kada promoviraju to svoje stanje, poručuje nutricionistica Olujić koju smo pitali i je li točno kako je puno skuplje jesti zdravo i pravilno nego nezdravo i nepravilno.
Ne postoji zdravo jedenje
Je, kada smatramo da jesti zdravo znači jesti hrane iz shopova u kojima se prodaje ekološki deklarirana hrana. Ali, problem je u tome što krivo doživljavamo pojam zdravog jedenja. Ne postoji pojam zdravog jedenja. Postoji pojam pravilnog i nepravilnog hranjenja, zdravlje vam nitko ne može garantirati. Neće taj šećer iz dućana zdrave hrane biti manje problematičan od onoga iz bilo koje prodavaonice, kaže Ouljić.
Kaže kako je proces friganja i dubokog prženja uvijek je isti, jedino što ta hrana ne bi trebala sadržavati aditive ni konzervanse koji su sintetičkog podrijetla. A i to je vrlo upitno jer svjedočimo kako se svakodnevno ta zdrava hrana povlači jer ima nešto što ne bi smjela imati. Ono što je recimo zdravo može se naći na tržnici, gdje se prodaju voće, povrće, sušene mahunarke, potom u mesnici ili ribarnici. Naći ćete u svom ili prijateljičinom vrtu i slično.
To je hrana koja bi trebala biti pravilna. Mi smo na toj hrani odrasli, uredno smo preživjeli, naši roditelji su radili i kuhali. Spremali nam marendu i večeru, jeli smo i dosta prerađevina, salama i pašteta, ali ta hrana je tada bila O.K. To je bila hrana koja je bila pripremljena industrijski, ali nije bilo pola aditiva koliko ih ima danas. Danas treba izbjegavati sve što je deklarirano s više od osnovnih hranjivih sastojaka. Čak se vodi velika bitka da se ultraprocesuirana hrana označi i da se na njoj nalijepi etiketa “izaziva ovisnost”. To će se jednog dana dogoditi da bi potrošači znali što uzimaju, kao što znaju kada kupe cigarete. Dakle, kupio sam svjesno nešto na čemu piše da izaziva ovisnost, a ne ovako da ljudi ni ne znaju nešto uzimaju, poručila je Dragana Olujić.
Kako jesti zdravo u restoranu
Pitali smo je i za savjet na što paziti kada naručujemo u restoranima, ako se nastojimo pravilno hraniti. Na to pitanje je, kaže, jako teško odgovoriti jer je sva ta hrana je ultraprocesuirana.
“Važno je razumjeti neugodnosti s kojima se žena nosi u menopauzi”
Moj savjet vam je što rjeđe jesti vani, a ako već jedemo vani, onda bi trebalo jesti hranu koja najviše sliči na namirnicu, znači neki komad mesa, povrće, juhu… Pretpostavlja se da bi fine-dining restorani trebali nuditi nešto što je svježe, što je pripremljeno netom prije nego što dolazi na stol, ali to se isto marinira pa stoji, međutim, uglavnom je O.K., ali u restorane treba ići za gušt. Guštajte i ne trebate se toliko fokusirati što ćete jesti, međutim treba smanjiti korištenje restorana u dnevnim obrocima. Imamo mnogo klijenata od 30-40 godina, mladi ljudi, u naponu radne snage, koje sve svoje poslove i sastanke dogovaraju u restoranima. To je naš mentalitet, to moramo mijenjati, poručuje Olujić.
Blagdanski višak može brzo nestati
Tražili smo savjet što nakon blagdana, kada se u novoj godini probudimo teški, s nekoliko kilograma viška. Ne predlaže ništa dramatično. Potrebno je samo zaustaviti se s prejedanjem.
Svi ti kilogrami koje skupimo za vrijeme blagdana, ako se na vrijeme vratimo našim svakodnevnim, uobičajenim dnevnim životnim rutinama, pomalo će otići. Unutar 20-ak dana taj će višak nestati i vratit ćemo se na stanje u kakvom smo bili. Preduvjet je, naravno, da nemamo prekomjernu tjelesnu težinu jer kod visokog stupnja pretilosti sve to što se “zalijepilo” će i ostati. Tu je već došlo do metaboličkog kvara gdje nema dnevne komunikacije s izmjenom i pospremanjem energije. Debljina je bolest i toga moramo biti svjesni. Jako ju je teško liječiti, upozorava.
Nije na odmet ni neki post, cjelodnevni na vodi, ističe, kako bismo počistili viškove koji su u nama, a onda imati obroke s voćnim shakeovima, juhama, uglavnom dosta tekućine unositi i šetati.
