Endoproteze, posebice kuka, u današnje su se vrijeme toliko usavršile, kao i operacijske tehnike, da pacijenti nakon njihove ugradnje vode potpuno normalan život bez ograničenja, poručuje za Ordinaciju.hr dr. Ivan Karlak, voditelj ortopedskog odjela u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora.
Iza ortopeda dr. Ivana Karlaka dugogodišnje je iskustvo u endoprotetici, traumatologiji i minimalno invazivnim zahvatima. Jedan je od vodećih stručnjaka za ugradnju umjetnih zglobova kuka, koljena i ramena te liječenje prijeloma dugih kostiju i složenih ozljeda zdjelice. Voditelj je ortopedskog odjela u Internacionalnom Medicinskom Centru Priora u Čepinu kod Osijeka.
Najmlađi pacijent kojemu ste ugradili umjetni kuk imao je svega 16 godina. Postaje li trend da sve mlađe osobe trebaju endoproteze ili je ipak riječ o iznimkama?
Istina je da danas sve češće i mlađim pacijentima treba umjetni zglob, ali je on još uvijek vezan uz stariju dob, kada je često i tzv. trošenje kuka, odnosno osteoartritis, kao i različite ozljede.
Kakav je psihološki utjecaj na mladog pacijenta kada dozna da treba endoprotezu?
Endoproteze, posebice kuka, u današnje su se vrijeme toliko usavršile, kao i operacijske tehnike, da pacijenti nakon njihove ugradnje vode potpuno normalan život bez ograničenja. Dakle, bave se sportom, ne postoje zabranjeni pokreti, a i riječ je o relativno dugotrajnom rješenju od 20 do 25, pa i više godina. Pacijenti kojima se dobro objasni zašto im treba endoproteza i kako će im izgledati život nakon takve operacije, u konačnici su sretni jer prije zahvata- trpe svakodnevne bolove, ograničena im je pokretljivost i ne mogu se baviti željenim aktivnostima.
Kako izgleda dugoročna prognoza za mlade pacijente nakon ugradnje umjetnog zgloba i hoće li morati ponovno na operaciju u budućnosti?
Dugoročna je prognoza jako dobra jer umjetni zglobovi traju, kao što sam već naveo, i 25 godina. Ukoliko je očekivana životna dob pacijenta duža od 25 godina, vjerojatno će ga čekati još jedna operacija zamjene tog umjetnog zgloba. No, uvijek kažem pacijentima: pitamo li zubara koliko će nam plomba trajati? Uglavnom ne, ugradi nam se plomba, a kada zub ponovno počne boljeti, zamijeni se novom. Za sve, dakle, postoji drugo rješenje.
U kojim se situacijama preporučuju endoproteze kuka, koljena ili ramena? Kako prepoznati kada je pravo vrijeme za takav zahvat?
Kada sve mjere konzervativnog liječenja prestanu djelovati, a oštećeni zglob značajno ograničava kvalitetu života bolesnika, vrijeme ja za endoprotezu. Riječ je, dakle, o situacijama u kojima pacijent ne može više obavljati uobičajene aktivnosti, svakodnevno trpi bol koja zahtijeva redovno uzimanje analgetika, a fizikalna terapija, injekcije i druge metode ne daju rezultate.
Koliko je zahtjevan oporavak?
S obzirom na nove operacijske tehnike, odnosno minimalno invazivne operacije, oporavak je vrlo brz i pacijent se već nakon mjesec dana vraća normalnom životu, a sportskoj aktivnosti za dva do tri mjeseca. Oporavak zahtijeva određeni trud, ali nije dugotrajan kao što je to bilo ranije, i on je danas potpun. Dakle, nema značajnih ograničenja nakon ugradnje umjetnog zgloba. Pacijent s umjetnim kukom ili koljenom neće biti profesionalni sportaš, ali se apsolutno može baviti amaterskim sportskim aktivnostima, kao i prije početka bolesti.
Što biste preporučili pacijentima koji se plaše operacije ili imanju predrasude o umjetnim zglobovima?
Svakako bih im preporučio da dođu na pregled i porazgovaraju s liječnikom koji će im objasniti sam proces operacije, rehabilitacije te što mogu očekivati nakon ugradnje umjetnog kuka. Kada bolesnik dobije te informacije, strah će biti daleko manji i sigurno će se lakše odlučiti za taj zahvat.
Koliko su danas dostupne moderne tehnologije i materijali za endoproteze u Hrvatskoj?
Hrvatska prati svjetske trendove što se tiče materijala i vrsta endoproteza, kao i samih način operacija, a tu govorimo o minimalno invazivnom pristupu i primjeni robotike. Dakle, naša zemlja nimalo ne kaska za svjetskim trendovima.
Što doprinosi stanjima koja zahtijevaju ugradnju umjetnih zglobova? Jesu li to genetika, ozljede…?
Tko nađe odgovor na to pitanje, mogao bi dobiti Nobelovu nagradu. Genetika igra vrlo veliku ulogu, kao i stil života. Ljudi pogrešno smatraju kako čuvaju zglobove ako se ne bave fizičkom aktivnošću. Upravo je suprotno – umjereno bavljenje amaterskom sportskom aktivnošću u biti čuva zglobove. Važno je redovito i pravilno vježbati jer će naši zglobovi tako najduže trajati.
Trčanje ili brzo hodanje?
Odgovor ovisi o dobi. Kod trčanja je jako važna udobna obuća koja smanjuje stres doskoka, a isto tako i podloga po kojoj se trči, uvijek se preporučuje ili tartan ili zemlja. Trčimo li po asfaltu ili tvrdoj podlozi, obuća mora biti kvalitetna i apsorbirati udarac prilikom doskoka. Za stariju životnu dob preporuka je brzo hodanje te nordijsko hodanje jer uključuje i veću aktivnost ruku. I naravno, uvijek preporučujemo plivanje kao sport koji je najbolji za cijeli koštano-zglobni sustav jer tada rade apsolutno sve skupine mišića, a nema stresa doskoka na zglob noge.
Možemo li istrošiti zglob pogrešnim vježbanjem?
Da, pogrešnim vježbanjem možemo preopteretiti zglob, koji to jedno vrijeme može tolerirati, ali ako to traje dugi niz godina, tako možemo ubrzano potrošiti hrskavicu i uzrokovati preuranjeni dolazak osteoartritisa koji će onda zahtijevati daljnje metode liječenja, od konzervativnog pa sve do operacijskog liječenja i zamjene zgloba.
Jesu li sportaši u većem riziku od ranijeg trošenja zglobova ili ih aktivnost štiti?
Profesionalni sport u današnje vrijeme zahtijeva izuzetno velika tjelesna naprezanja. S obzirom na to, kao i na učestale mikrotraume, profesionalni su sportaši definitivno predisponirani za ubrzano trošenje zgloba, što se i vidi u današnjoj populaciji.
Hormonalne promjene također utječu na naše zglobove…
Apsolutno, hormoni su jako važni u našem tijelu i svaka promjena u hormonalnom statusu pacijenta može dovesti do ubrzanog trošenja zgloba ili nekih drugih stanja koja onda uzrokuju promjene na kostima ili hrskavici, što može rezultirati osteoartritisom ili bolnim stanjem samog zgloba.
Prvi zglob ikad zamijenjen bio je kuk. Znači li to da su nam kukovi najizloženiji, najosjetljiviji?
Oštećenja kukova nisu učestalijih od oštećenja drugih zglobova, značajno ograničavaju kvalitetu života pa je vjerojatno to bio razlog zašto su ugradnje umjetnih zglobova započele baš s kukom.
Kako sami možemo doprinijeti zdravlju naših zglobova i prevenciji teških oštećenja?
U prevenciji je jako važno voditi računa o fizičkoj aktivnosti, tjelesnoj težini i načinu prehrane. Jedan kilogram tjelesne težine viška, znači četiri kilograma veće opterećenje na koljena ili kukove. Dakle, svaki je kilogram važan. Matematički gledano, smanjimo li prekomjernu težinu za pet kilograma, opterećenje za kuk i koljeno bit će manje za čak 20 kilograma.
Je li Vam koji pacijent posebno ostao u sjećanju?
Prije svega ostanu mi u pamćenju mladi ljudi koji su bili gotovo nepokretni, sa svakodnevnim bolovima, pa kad ih vidite na kontrolnom pregledu i kažu da se bave sportom i vode normalan život, to vas čini sretnim i zadovoljnim. Ne bih isključio ni starije osobe koje se, primjerice, s 87 godina teško odluče na operaciju, a trpe svakodnevne bolove, pa nakon operacije, primjerice, ponovno idu na tržnicu bez ikakvih problema. Rješavanje boli i vraćanje pokretljivosti bolesnicima uvijek ostane u dubokom sjećanju. Najstariji pacijent kojem sam ugradio umjetni kuk imao je 102 godine. Svima starijima kažemo: ne znamo koliko ćete živjeti, ali želimo da ostatak život provedete kvalitetno, bez boli i sposobni brinuti se za sebe. Važno je naglasiti i da je osoba s oštećenim zglobom u velikom riziku od pada, pri kojem može doći do prijeloma kosti, a takve ozljede u starijoj životnoj dobi mogu biti i smrtonosne, ne odmah, ali u roku od dva do tri mjeseca. Kronološka dob nije kontraindikacija za operaciju.
( Ordinacija.hr )
