Migrena nije samo glavobolja – saznajte simptome, okidače, lijekove i preventivne mjere koje stvarno pomažu u kontroli napada.
Migrena je česta neurološka bolest koja pogađa milijune ljudi širom svijeta. Neki podaci sugeriraju da učestalost migrene u svijetu možda raste, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), migrena je otprilike dvostruko češća kod žena nego kod muškaraca.
Najčešći simptom migrene je umjerena do jaka glavobolja, koju 85% pacijenata opisuje kao pulsirajuću. Kod otprilike 60% ljudi bol je jednostrana, dok oko 80% pati od mučnine, a 30% i povraća. Gotovo svi pacijenti s migrenom imaju pojačanu osjetljivost na svjetlo (90%) i zvuk (80%).
Međutim, kada je riječ o migrenama postoje i brojni mitovi, a dr. Vernon Williams, neurolog/sportski neurolog, direktor Centra za sportsku neurologiju i liječenje boli pri Cedars-Sinai Kerlan-Jobe Institutu u Los Angelesu, dr. Medhat Mikhael, specijalist za upravljanje boli i medicinski direktor programa bez operacije u Spine Health Center, Memorial Care Orange Coast Medical Center, Fountain Valley i dr. Jennifer McVige, certificirana u pedijatrijskoj neurologiji, odrasloj i pedijatrijskoj glavobolji te neuroimagingu, ujedno i direktorica Centra za potrese mozga pri DENT Neurologic Institute, Amherst, izdvojili su i objasnili 11 najčešćih.
1. “Migrene nisu ozbiljne”
Mnogi smatraju da je migrena samo neugoda. – Većina tipova migrene nije ozbiljna, ali može biti kronična i ponekad onesposobljavajuća ako se ne liječi adekvatno – objašnjava dr. Mikhael.
Studije pokazuju da ljudi s migrenom često imaju smanjenu produktivnost na poslu i da im migrena narušava obiteljski i društveni život.
Postoje različite vrste migrene, među kojima je i hemiplegična migrena. Riječ je o rijetkoj, obiteljskoj vrsti migrene koja može uključivati neurološke simptome, aure prije napada i, u vrlo rijetkim slučajevima, dovesti do moždanog udara. Paraliza uzrokovana ovim tipom obično prolazi unutar sati ili dana, a dugotrajna paraliza pojavljuje se samo u ekstremno rijetkim slučajevima (oko 0,01% populacije).
2. “Migrena je samo glavobolja”
Migrena je mnogo više od obične glavobolje. – Glavobolja je samo jedan simptom migrene, a neke migrene uopće nemaju bol u glavi – kaže dr. McVige.
Dr. Williams dodaje da je migrena specifična vrsta glavobolje koja se osjeća intenzivnije i često dolazi s popratnim simptomima, uključujući:
- Pulsirajuću ili tupa bol koja se može širiti kroz cijelu glavu ili mijenjati stranu.
- Povećanu osjetljivost na zvuk, mirise i svjetlo.
- Probleme s vidom: zamućenost, trepćuća svjetla, valovite ili nazubljene linije.
- Probavne smetnje: gubitak apetita, mučnina, povraćanje ili nelagoda u želucu.
Neki pacijenti primijete i tzv. prodromalnu fazu – dan ili dva prije napada – koja uključuje pretjerano zijevanje, razdražljivost, depresiju ili ukočenost vrata.
Aura migrene je neurološki simptom koji prethodi glavobolji i može uključivati vizualne smetnje (trepćuće svjetlo, djelomični gubitak vida) ili senzorne promjene (utrnulost ili trnci u licu i udovima).
Rano prepoznavanje ovih znakova omogućava pravovremenu terapiju, što povećava učinkovitost liječenja.
3. “Kofein uzrokuje migrenu”
Prema stručnjacima, to je mit. Kofein ne uzrokuje migrenu, ali kod nekih ljudi može biti okidač. Umjerena konzumacija kave ili čaja može pomoći ublažiti napad. S druge strane, nagla apstinencija od kofeina češće pokreće migrenu nego sama konzumacija.
4. “Lijekovi za glavobolju mogu izliječiti migrenu”
Trenutačno ne postoji lijek koji može potpuno izliječiti migrenu. Postoje, međutim, lijekovi koji kontroliraju simptome i sprječavaju nove napade. Lijekovi se dijele na:
- Abortivne lijekove – za zaustavljanje napada u tijeku.
- Profilaktičke lijekove – za prevenciju napada u budućnosti.
5. “Nema lijekova koji pomažu kod migrene”
Netočno. Lijekovi koji pomažu uključuju:
- Analgetike (lijekove protiv bolova)
- Triptane
- CGRP antagoniste i gepante
- Antidepresive
- Antikonvulzive
- Beta-blokatore
Ne-farmakološke metode također su učinkovite: dovoljno sna, hidratacija, uravnotežena prehrana i smanjenje stresa mogu smanjiti učestalost napada.
6. “Migrenu se ne može dijagnosticirati bez snimanja”
Prema stručnjacima, ni to nije točno. Migrena je klinička dijagnoza i slikovni pregledi nisu potrebni, osim ako postoje neuobičajeni simptomi ili znakovi upozorenja. Za dijagnozu, liječnik prati obrazac ponavljajućih glavobolja i pratećih simptoma najmanje tri mjeseca.
7. “Ne smijem uzimati lijekove za migrenu ako sam trudna”
Neki lijekovi, poput triptana, relativno su sigurni u drugom i trećem tromjesečju. Acetaminofen je također siguran, dok se preventivni antikonvulzivi trebaju izbjegavati zbog rizika od prekida trudnoće ili malformacija. Neinvazivni uređaji bez nuspojava posebno su pogodni za trudnice.
8. “Ako se držim ‘dijete za migrenu’, migrena se više neće vratiti”
Zdrava prehrana i izbjegavanje poznatih okidača može smanjiti rizik od napada, ali migrena je kompleksna i na nju utječu i stres, manjak sna i hormonske promjene. Dijeta sama ne može izliječiti migrenu.
9. “Dodaci prehrani mogu izliječiti migrenu”
Dodaci poput magnezija, vitamina D i B2 mogu pomoći u prevenciji migrene kod nekih ljudi, ali ne liječe migrenu u potpunosti. Njihov učinak varira od osobe do osobe, slično kao i lijekovi.
10. “Ako nema aure, nije migrena”
Većina migrena javlja se bez aure. Samo 10–30% pacijenata doživljava auru, prema podacima Migraine Trust.
11. “Istraživači su odustali od proučavanja migrene”
Potpuno netočno. Istraživanja i dalje traju, a u posljednjih nekoliko godina uvedeni su neuromodulacijski uređaji (Theranica Nerivio) za akutno liječenje migrene. Uređaj se nosi na nadlaktici, kontrolira putem pametnog telefona i modificira signal boli u mozgu, bez nuspojava lijekova.
(Ordinacija.hr)
