Iznenadno otežano disanje, bol u prsima i ubrzan rad srca mogu biti znakovi opasnog krvnog ugruška u plućima. Saznajte tko je u najvećem riziku i kada odmah potražiti liječničku pomoć.
Plućna embolija (PE) ozbiljno je i potencijalno životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kada krvni ugrušak začepi jednu od arterija u plućima. U većini slučajeva ugrušak nastaje u dubokim venama nogu – stanje poznato kao duboka venska tromboza (DVT) – te krvotokom putuje do pluća.
Kada ugrušak blokira protok krvi u plućima, smanjuje se količina kisika u krvi, a tlak u plućnim arterijama raste. To može opteretiti srce i uzrokovati ozbiljne komplikacije.
Plućna embolija smatra se hitnim medicinskim stanjem. Bez pravovremenog liječenja može dovesti do oštećenja pluća, zatajenja srca pa čak i smrti. Procjenjuje se da oko trećina osoba s nedijagnosticiranom i neliječenom plućnom embolijom ne preživi. Srećom, uz brzu dijagnozu i odgovarajuće liječenje, rizik od smrtnog ishoda značajno se smanjuje.
Plućna embolija jedna je od najčešćih bolesti srca i krvnih žila u svijetu. Po učestalosti dolazi odmah nakon srčanog i moždanog udara.
Simptomi plućne embolije
Simptomi mogu biti različiti i ovise o veličini ugruška, dijelu pluća koji je zahvaćen te općem zdravstvenom stanju osobe. Najčešći simptomi uključuju:
- iznenadno otežano disanje, čak i u mirovanju
- bol u prsima koja se pogoršava pri dubokom udahu ili naporu
- ubrzano disanje
- ubrzan ili nepravilan rad srca
- kašalj, ponekad s krvavim iskašljajem
- vrtoglavicu ili osjećaj slabosti
- nesvjesticu
- pretjerano znojenje
- blijedu, hladnu ili plavičastu kožu (cijanoza)
Kod nekih osoba simptomi se razvijaju postupno tijekom nekoliko dana ili tjedana, dok se kod drugih pojave iznenada, unutar nekoliko minuta. Ako osjetite naglo otežano disanje, bol u prsima ili izgubite svijest, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Uzroci plućne embolije
Plućna embolija nastaje kada se ugrušak ili drugi materijal zaglavi u arteriji u plućima i blokira protok krvi. Najčešći uzrok su krvni ugrušci koji potječu iz dubokih vena nogu. Kada se više ugrušaka istodobno pomakne prema plućima, mogu blokirati više krvnih žila i smanjiti dotok krvi u plućno tkivo. U takvim slučajevima dio pluća može ostati bez kisika i odumrijeti, što se naziva infarkt pluća.
Rjeđe, začepljenje krvnih žila može biti uzrokovano:
- masnoćom iz slomljene kosti
- dijelovima tumora
- zračnim mjehurićima u krvi
Tko je u većem riziku?
Iako se plućna embolija može dogoditi svakome, određeni čimbenici povećavaju rizik. Veći rizik imaju osobe koje:
- su već imale krvni ugrušak ili duboku vensku trombozu
- imaju obiteljsku povijest krvnih ugrušaka
- dugo miruju ili sjede (npr. tijekom dugih putovanja ili nakon operacije)
- su nedavno imale operaciju ili ozljedu
- imaju bolesti srca ili krvnih žila
- boluju od raka ili prolaze kemoterapiju
- imaju poremećaje zgrušavanja krvi
- puše
- imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost
- uzimaju hormonsku kontracepciju ili hormonsku nadomjesnu terapiju
- trudne su ili su nedavno rodile
- starije su od 60 godina
- boluju od težeg oblika bolesti COVID-19
Dugotrajno mirovanje, primjerice tijekom oporavka nakon operacije ili dugih putovanja avionom ili automobilom, također može usporiti protok krvi u nogama i povećati rizik od stvaranja ugrušaka.
Moguće komplikacije
Plućna embolija može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući:
- plućnu hipertenziju (povišeni tlak u plućnim arterijama)
- srčani udar
- moždani udar
- šok
- infarkt pluća (odumiranje plućnog tkiva)
U rijetkim slučajevima mali ugrušci mogu ostati u plućima i s vremenom uzrokovati trajno ožiljkasto tkivo u plućnim arterijama, što dovodi do kronične plućne hipertenzije.
Kako se postavlja dijagnoza?
Liječnik će procijeniti simptome i čimbenike rizika, a dijagnoza se potvrđuje dodatnim pretragama. Najčešće se koriste:
- krvne pretrage (uključujući D-dimer test)
- CT angiografija pluća
- ultrazvuk vena nogu
- V/Q scintigrafija pluća
- pulsna oksimetrija za mjerenje razine kisika u krvi
- ehokardiogram
Ponekad se rade i rendgenska snimka prsnog koša ili plućna angiografija.
Liječenje plućne embolije
Liječenje se najčešće provodi u bolnici kako bi liječnici mogli pažljivo pratiti stanje pacijenta. Osnovni cilj terapije je spriječiti rast postojećeg ugruška i nastanak novih.
Lijekovi za razrjeđivanje krvi
Najčešće se koriste antikoagulansi, odnosno lijekovi za razrjeđivanje krvi. Oni smanjuju sposobnost krvi da se zgruša i sprječavaju stvaranje novih ugrušaka. Terapija obično traje od tri do šest mjeseci, a ponekad i dulje, ovisno o uzroku i individualnom riziku.
Trombolitička terapija
U težim slučajevima koriste se trombolitički lijekovi koji otapaju ugrušak. Primjenjuju se u bolničkim uvjetima jer postoji rizik od krvarenja.
Kirurško ili intervencijsko liječenje
Ako je stanje opasno po život ili lijekovi ne djeluju, liječnici mogu ukloniti ugrušak operacijom ili kateterom. U nekim slučajevima postavlja se i filter u donju šuplju venu (vena cava filter) koji sprječava da ugrušci iz nogu stignu do pluća.
Kompresijske čarape
Kompresijske čarape često se preporučuju osobama s dubokom venskom trombozom jer poboljšavaju cirkulaciju u nogama i smanjuju rizik od stvaranja novih ugrušaka.
Oporavak nakon plućne embolije
Mnogi se pacijenti počnu osjećati bolje unutar nekoliko dana ili tjedana nakon početka liječenja. Međutim, potpuni oporavak može potrajati mjesecima. Srce mora raditi jače kako bi potisnulo krv kroz sužene krvne žile u plućima, pa se kod nekih osoba fizička izdržljivost privremeno smanjuje.
Može li se plućna embolija spriječiti?
U mnogim slučajevima – da. Najvažnije je spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka u nogama. Mjere prevencije uključuju:
- redovitu tjelesnu aktivnost
- kretanje tijekom dugih putovanja
- dovoljno unosa tekućine
- izbjegavanje pušenja
- održavanje zdrave tjelesne težine
- nošenje kompresijskih čarapa kada je potrebno
- podizanje nogu tijekom odmora
- uzimanje lijekova protiv zgrušavanja krvi prema preporuci liječnika
Tijekom dugih putovanja preporučuje se povremeno ustati, prošetati, istegnuti noge ili raditi jednostavne vježbe stopalima kako bi se potaknula cirkulacija.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Odmah potražite medicinsku pomoć ako primijetite:
- iznenadno otežano disanje
- bol u prsima
- nesvjesticu
- kašalj s krvavim iskašljajem
Brza reakcija može spasiti život, jer pravodobno liječenje značajno smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija.
(Ordinacija.hr)
