Svake godine između 20 i 40 tisuća ljudi treba neki oblik palijativne skrbi, a manje od polovice ga dobije. Prema Mreži javne zdravstvene službe u idućoj godini bi trebalo doći do povećanje stacionarnih palijativnih postelja, te biti usvojen novi Nacionalnog programa razvoja palijative.
U Hrvatskoj postoje opća i specijalistička palijativna skrb. Opću provode liječnici obiteljske medicine i patronažne sestre, dok specijalističku pružaju koordinator i mobilni timovi s liječnicima i medicinskim sestrama ili ustanove s palijativnim odjelima.
– Mreža iz 2024. omogućila je bolnicama da udvostruče broj palijativnih kreveta, s oko 350 na više od 730, no stvarni kapaciteti i dalje su ograničeni – rekla je Hini ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu pri Ministarstvu zdravstva Ivana Portolan Pajić.
Jaz između predviđenog i stvarnog stanja
Mreža predviđa 130 palijativnih postelja i 73 mobilna tima, ali ih je zasad ugovoreno 63, odnosno 46. Najviše pacijenata zbrinjava bolnica u Novom Marofu, u sklopu Opće bolnice Varaždin.
Prema Europskom udruženju za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi obuhvaća između 50 i 89% svih umirućih pacijenata, dok specijalističku palijativnu skrb u posljednjih godinu dana njihova života treba najmanje 20% pacijenata oboljelih od tumora i oko 5% neonkoloških pacijenata, kaže Portolan Pajić.
Koristeći metodu uzroka smrti ili procjenu prema udjelu stanovništva, navela je da palijativnu skrb godišnje u Hrvatskoj treba između 20 i 40 tisuća osoba.
– Pomoć stvarno dobije oko 10 do 15 tisuća pacijenata, dok oko 20 tisuća, ostaje izvan sustava i oslanja se na obitelj, kućne liječnike ili domove za starije – ističe.
U Hrvatskoj trenutačno djeluje samo jedan hospicij – “Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci, s 14 palijativnih postelja. Uz njega, u stacionarima domova zdravlja ugovorene su ukupno 63 postelje, najviše u Splitsko-dalmatinskoj županiji 44 (uključujući šest dječjih), zatim u Istarskoj 16 i Primorsko-goranskoj tri, što znači da je sada dostupno 77 palijativnih postelja.
Novi Nacionalni program do prvog kvartala iduće godine
– Nova Mreža javne zdravstvene službe predviđa povećanje broja palijativnih postelja u stacionarima domova zdravlja na 130 postelja. To uključuje i ugovaranje palijativnih postelja u domovima zdravlja koji do sada nisu imali palijativne postelje u stacionarima te će tako krajem ove ili najkasnije u prvom kvartalu 2026. godine biti ugovoreno 20 palijativnih postelja u stacionaru Doma zdravlja Zadarske županije, a predviđeno je i ugovaranje 14 palijativnih postelja u Ustanovi za palijativnu skrb Hospicij ‘Blaženi Miroslav Bulešić’ u Istri – navodi Portolan Pajić.
Ističe da će Vlada sufinancirati izgradnju palijativnih centara u OB Čakovec i u OB Koprivnici.
– U Koprivnici je predviđeno 30 palijativnih postelja, a u Čakovcu 25. To su dva palijativna centra koja se počinju graditi sljedeće godine. Najavljen je i palijativni centar u Virovitičko podravskoj županiji – dodala je.
U tijeku je i izrada novog Nacionalnog programa razvoja palijative, čije je usvajanje planirano do prvog kvartala iduće godine. Ključna poboljšanja uključivat će bolju koordinaciju i integraciju svih razina skrbi, ubrzanje razvoja informatičkog sustava, standardizaciju protokola i smjernica te uspostavu nacionalnog registra palijativnih bolesnika.
Jasnije će se definirati uloga volontera, neformalnih njegovatelja i organizacija civilnog društva u sustavu palijative. Veliki izazov ostaje medicinski kadar – povećanje koeficijenata donekle je smanjilo odlazak liječnika specijalista, no medicinske sestre i dalje odlaze.
– Palijativna skrb je zahtjevna i emocionalno teška, a za poboljšanje je nužno osigurati bolje uvjete rada, edukaciju i poticaje lokalne samouprave – kaže Portolan Pajić.
Zbog obnove bolnica u Zagrebu manje kapaciteta za palijativu
U Gradu Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske postoje problemi u pružanju palijativne skrbi. Bolnice kojima je osnivač Grad Zagreb raspolažu s 81 palijativnom posteljom, a dodatno je predviđeno 66 palijativnih postelja u drugim bolnicama, odgovaraju iz Grada.
No, kapaciteti su trenutačno manji jer je većina ustanova u obnovi, pa je zbog obnove zgrade Specijalna bolnica za plućne bolesti trenutačno ima oko 15 postelja. Navode i da je u planu povećanje kapaciteta na 51 nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja i izrade studije proširenja.
Novom Mežom predviđeno je i povećanje koordinatora palijativne skrbi i mobilnih timova na razini primarne zdravstvene zaštite sa sadašnjih devet na 13 te zapošljavanje stručnog kadra za popunjavanje ugovornih kapaciteta, odnosno četiri koordinatora i četiri tima.
Kažu da Grad financira i niz integriranih usluga, poput projekta Bolnica u kući, kućne fizikalne terapije, rehabilitacija osoba s invaliditetom, posudbe pomagala, te podržavaju volontere u palijativnoj skrbi, savjetovališta za podršku onima koji trebaju takvu vrstu skrbi i podršku u žalovanju članovima obitelji.
Udruga volontera: “Mnogi pacijenti bez potrebne njege, a njihove obitelji bez predaha”
Iz udruge volontera u palijativnoj skrbi La Verna kažu da, unatoč napretku posljednjih godina, resursi za palijativnu skrb u Hrvatskoj i dalje nisu dostatni, ni u domovima ni u kući. Zbog toga teško bolesni pacijenti često ne dobivaju potrebnu stručnu i suosjećajnu njegu, a njihove obitelji ostaju bez podrške i predaha.
Naglašavaju da 75% ljudi želi posljednje dane provesti kod kuće, ali mobilni palijativni timovi nisu sveobuhvatni ni dostupni u svim područjima. Timovi pri domovima zdravlja najčešće uključuju samo liječnika i medicinsku sestru, rade u jednoj smjeni i često su jedini u županiji, što otežava skrb noću, vikendom te u udaljenim i otočnim krajevima. Sustavna psihološka, socijalna i duhovna podrška ne postoji, a volonteri su uključeni samo u nekoliko županija.
Volonteri La Verne godišnje pomognu oko 800 osoba, posude 180 pomagala i odrade oko pet tisuća sati volontiranja. Unatoč tome, ističu da bi i s dvostruko više zaposlenih i volontera potrebe i dalje bile veće od kapaciteta.
(Kristina Gaćarić/Hina)
