Gastritis, odnosno upala želučane sluznice, može uzrokovati izrazito neugodne simptome poput bolova, nadutosti i mučnine. Pravilna prehrana ključna je za smirivanje upale, a donosimo vam prijedlog cjelodnevnog jelovnika osmišljenog za ublažavanje tegoba kod jakog gastritisa.
Upala želučane sluznice, poznata kao gastritis, stanje je koje zahtijeva posebnu pažnju, pogotovo kada je riječ o prehrani. Iako hrana, s iznimkom prekomjerne konzumacije alkohola, rijetko uzrokuje gastritis, određene namirnice mogu značajno pogoršati postojeće simptome poput žareće boli, osjećaja punoće i mučnine. Cilj prilagođene prehrane je umiriti upaljenu sluznicu i pružiti želucu prijeko potreban odmor od teške i iritirajuće hrane. To se postiže odabirom lako probavljivih jela, izbjegavanjem svega što potiče lučenje želučane kiseline te usvajanjem zdravih prehrambenih navika koje podupiru oporavak. Ključ leži u smanjenju upale, što omogućuje sluznici da se postupno zacijeli i vrati svoju zaštitnu funkciju.
Mali i česti obroci
Osnovno pravilo prehrane kod gastritisa jest uvođenje manjih, ali češćih obroka raspoređenih tijekom dana, idealno svaka tri do četiri sata. Time se izbjegava preopterećenje želuca i osigurava kontinuirana probava bez naglih skokova u proizvodnji kiseline. Hranu je nužno pripremati na blage načine – kuhanjem na pari, pirjanjem u vlastitom soku ili pečenjem bez dodavanja masnoće. Prženje, pohanje i pečenje na ulju treba u potpunosti izbaciti. Jednako je važno piti dovoljno tekućine, prvenstveno vode i blagih biljnih čajeva poput kamilice ili matičnjaka, ali između obroka, kako se ne bi razrjeđivali želučani sokovi potrebni za probavu. Polagano jedenje i temeljito žvakanje svakog zalogaja dodatno olakšavaju rad želuca.
Hranu je nužno pripremati na blage načine – kuhanjem na pari, pirjanjem u vlastitom soku ili pečenjem bez dodavanja masnoće. Prženje, pohanje i pečenje na ulju treba u potpunosti izbaciti.
Popis namirnica koje treba izbjegavati prilično je dugačak, no njihovo uklanjanje iz jelovnika donosi brzo olakšanje. Na prvom mjestu su alkoholna pića koja izravno iritiraju sluznicu. Slijede napitci s kofeinom poput kave, crnog i zelenog čaja te energetskih pića, koji potiču stvaranje kiseline. Masna hrana, uključujući pržena jela, masno meso poput slanine i kobasica, punomasni mliječni proizvodi i industrijski prerađena hrana, usporava probavu i duže se zadržava u želucu, pogoršavajući upalu. Ljuti začini poput čilija, papra i curryja, kao i kisela hrana poput citrusa (naranče, limuni), ananasa i rajčice u svim oblicima, djeluju kao izravni iritansi na oštećenu sluznicu i treba ih strogo izbjegavati.
S druge strane, prehrana bi se trebala bazirati na namirnicama koje su nježne prema probavnom sustavu. Lako probavljivi ugljikohidrati poput zobene kaše, smeđe riže, kvinoje te kuhanog krumpira i batata pružaju energiju bez opterećenja. Nemasni proteini ključni su za oporavak, a najbolji izbor su pileća ili pureća prsa bez kože, bijela riba (bakalar, oslić), jaja (posebno bjelanjci) i tofu, pripremljeni na pari ili pečeni. Povrće je najbolje konzumirati kuhano, a preporučuju se mrkva, tikvice, špinat, brokula i mahune. Od voća, birajte ono s niskim udjelom kiseline, kao što su zrele banane, jabuke (najbolje kuhane ili pečene), kruške i dinje. Probiotički proizvodi poput nemasnog jogurta ili kefira mogu pomoći u obnavljanju crijevne flore.
Primjer dnevnog jelovnika za jaki gastritis
Kako bi se olakšalo pridržavanje dijete, planiranje obroka unaprijed može biti od velike pomoći. Za doručak, oko 7 ili 8 sati ujutro, idealan je izbor zobena kaša kuhana na vodi ili biljnom mlijeku, zaslađena s malo meda i poslužena s nekoliko kriški banane ili naribanom pečenom jabukom. Uz to popijte šalicu mlakog čaja od kamilice. Za prvi međuobrok oko 10 sati odaberite nemasni probiotički jogurt s nekoliko integralnih krekera bez dodanih začina. Ručak, planiran između 13 i 14 sati, može započeti bistrom juhom od povrća (mrkva, celer, krumpir), nakon koje slijedi glavni obrok od kuhanih pilećih prsa ili pečenog filea oslića, poslužen s pire krumpirom i kuhanim mahunama začinjenim s kapljicom maslinovog ulja. Popodnevni međuobrok oko 16 sati može biti kompot od jabuke bez šećera ili šaka prethodno namočenih badema. Za večeru, najkasnije do 19 sati, pripremite lagani omlet od bjelanjaka sa špinatom i kriškom integralnog tosta ili kuhanu palentu s posnim sirom.
Dodatni savjeti za lakšu probavu i brži oporavak
Osim pažljivog odabira namirnica, ključnu ulogu u oporavku igraju i životne navike. Izbjegavajte ležanje najmanje dva do tri sata nakon obroka kako biste spriječili povrat želučane kiseline. Stres je poznati okidač za probavne smetnje, stoga je važno uvesti tehnike opuštanja poput dubokog disanja, lagane šetnje ili meditacije. Svjesno uživanje u hrani bez ometanja poput gledanja televizije, može poboljšati probavu. Važno je osluškivati vlastito tijelo; ako primijetite da vam određena, inače dopuštena namirnica, uzrokuje smetnje, privremeno je izbacite. Za izradu personaliziranog plana prehrane koji će uzeti u obzir sve vaše individualne potrebe, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili registriranim dijetetičarom.
( Ordinacija.hr )
