Za održavanje koncentracija peludi trave nižom ključna je redovna košnja, no proteklih su godina stanovnici sve češće primjećivali nepokošene livade i parkove. Problem stvara i novi pilot projekt odgođene košnje koji se od prošle te ove godine provodi na pojedinim gradskim lokacijama.
Alergije postaju sve ozbiljniji problem za stanovnike gradova, no što po tom pitanju čine nadležne jedinice lokalne samouprave? Zagrebački Ured za zdravstvo u svojoj nadležnosti ima brigu o zdravlju svojih stanovnika, dok pojedine gradske ustanove, poput Holdingove podružnice Zrinjevac, zadužene su za održavanje i brigu o zelenim površinama metropole.
Kako su nam objasnili naši sugovornici, za održavanje koncentracija peludi trave nižom ključna je redovna košnja, no proteklih su godina stanovnici sve češće primjećivali nepokošene livade i parkove. Problem stvara i novi pilot projekt odgođene košnje koji se od prošle te ove godine provodi na pojedinim gradskim lokacijama.
Problemi s košnjom u Zagrebu
Kako bi se očuvala bioraznolikost te aktivnost oprašivača, deset gradskih livada kosi se po posebnom principu, odnosno u sporijem ritmu kako bi se omogućio potpuni cvat biljaka i rast vegetacije kojima se hrane oprašivači. To, naravno, utječe na pelud trave u zraku, a na pitanje razmišljaju li pri tom na zdravlje osoba s alergija s Radićeva trga odgovaraju da je primarni cilj projekta zaštita bioraznolikosti.
– Ako su osobe alergične na oprašivače, u blizini takvih livada trebaju se držati uputa liječnika. Također, Podružnica Zrinjevac održava približno 12,5 milijuna metara četvornih javnih zelenih površina, odnosno oko pola zelenih površina u Gradu Zagrebu, dok su preostale zelene površine u državnom i privatnom vlasništvu – poručuju. Što se tiče problema s košnjom, kažu da je sad u tijeku treći ciklus košnje za ovu sezonu, te da će aktivnost biti pojačana zahvaljujući ulaganjima u opremu i ljudstvo.
– Zrinjevac ove godine planira provesti 12 ciklusa košnje javnih zelenih površina koje održava, što je duplo više nego 2021. godine – navode u gradskoj upravi. Gradska uprava na čelu s Tomislavom Tomaševićem posljednjih godina aktivno radi i na ozelenjavanju metropole, pa je tako u protekle četiri godine posađeno 21.840 novih stabala. U mandatu Tomaševićeva prethodnika Milana Bandića nisu postojale detaljne evidencije o pojedinoj vrsti posađenih stabala, no u aktualnoj upravi naglašavaju da se izrazito vodi računa o sadnji biljaka koje nisu alergene.
– Sadnja se odvijala u svim gradskim četvrtima, na javnim zelenim površinama, uz vrtiće, škole, na gradskim grobljima i avenijama. Radi se o 86 različitih vrsta stabala, uključujući gorski javor, javor mliječ, crvenolisni javor, različite vrste jasena, likvidambar, japansku trešnju, lipu, grab i lijesku. Za sadnju su se koristile sadnice starosti između 6 i 15 godina, a posebna pažnja posvećena je izbjegavanju sadnje alergenih vrsta. Dio ovogodišnjeg programa ozelenjavanja grada je i sadnja 1583 stabla u dvorištima vrtića i škola. Pregled lokacija i vrsti posađenih stabala javno je objavljen u katastru zelenila Grada Zagreba. Nastavak sadnje i ozelenjavanja grada u planu je ponovno od jeseni kada će krenuti nova sezona sadnje 2025/2026. U tijeku je priprema sadnje, odabir lokacija i vrste stabala pri čemu će se kao i do sad prvenstveno voditi računa o maksimalnom izbjegavanju alergenih vrsta. Stabla snižavaju temperaturu za vrijeme toplotnih udara u gradu, bitna su za klimatsku adaptaciju i biološku raznolikost, povoljno utječu na raspoloženje, i povećanjem njihovog broja Zagreb postaje ugodniji za svoje građane – kažu u Gradu.
Nepoželjna ambrozija
Kako bi se suzbila ambrozija, Grad već godinama provodi i projekt “Zagreb bez ambrozije“, koji za cilj ima podići svijest građana o negativnim učincima ove invazivne vrste na ljudsko zdravlje. Na službenim stranicama Grada nalaze se osnovne obavijesti o štetnosti ove invazivne, korovne biljke te se građane upućuje na praćenje alergijskog semafora i bioprognoze. Na gradskom webu navedeni su i kontakti (e- mail zdravstvena-ekologija@zagreb.hr te telefonski broj 01/6585-325) na koje građani mogu prijavljivati pojavnost ambrozije te se, ovisno o površini na kojoj se nalazi, poduzimaju mjere za njeno uklanjanje. Podsjećaju i da provode nadzor održavanja poljoprivrednih površina te provjeravaju obavljaju li se ondje aktivnosti uklanjanja ambrozije.
– U poljoprivrednoj proizvodnji ambrozija se smatra korovom kao i svaka druga nepoželjna biljka u kultiviranom nasadu, međutim, imajući na umu da je ona i jedan od najjačih prirodnih alergena Odlukom je propisana i mjera sprječavanja zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, a provodi se preoravanjem, prekopavanjem, košnjom i/ili čupanjem korova, a posebno suzbijanjem ambrozije priječenjem prašenja i plodonošenja biljaka. Građani mogu doprinijeti uništavanju ambrozije tako da prijave poljoprivredne površine na kojima je uočena njezina pojava putem govornog automata na broj telefona 01/658-5501 ili na e-mail: poljoprivredno.redarstvo@zagreb.hr Također, pozivamo građane da ako uoče manji broj biljaka ambrozije da je slobodno sami iščupaju te tako pridonesu njezinom iskorjenjivanju – kažu.
Je li to, međutim dovoljno? Pita li se oboljele od alergija, može se bolje.
– Imam osjećaj kao da nitko ne misli na nas alergičare, kao da smo prepušteni samima sebi da se brinemo za svoje simptome. Košnja se vrši samo oko zgrada, dijelovi grada potpuno su zanemareni. U Zagrebu živim 15 godina i simptomi su postali samo gori – smatra Zagrepčanin Tadej Blaško.
( Hana Ivković Šimičić )
