Polimijalgija reumatika je upalni poremećaj koji uzrokuje iznenadnu i jaku bol te ukočenost u mišićima, pogađajući gotovo isključivo starije od 50 godina. Iako se simptomi često pogrešno pripisuju starenju, oni to nisu i zahtijevaju liječničku pomoć kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.
Polimijalgija reumatika (PMR) upalna je bolest čiji su glavni simptomi bol i izražena ukočenost u mišićima, koji se mogu pojaviti naglo, ponekad doslovno preko noći. Pacijenti se često probude s osjećajem kao da su ostarjeli desetljećima, s bolovima koji simetrično zahvaćaju obje strane tijela. Najčešće su pogođeni veliki mišići u području vrata, ramena, nadlaktica, kukova i bedara. Jutarnja ukočenost je izrazito karakteristična i može trajati dulje od sat vremena, čineći jednostavne, svakodnevne zadatke poput ustajanja iz kreveta, oblačenja čarapa ili češljanja kose gotovo nemogućima. Bol može biti toliko jaka da budi osobu iz sna. Osim mišićno-koštanih tegoba, mnogi pacijenti osjećaju i opće simptome bolesti, uključujući umor, malaksalost, gubitak apetita, neobjašnjiv gubitak tjelesne težine te povremeno i blago povišenu temperaturu.
Žene obolijevaju dva do tri puta češće
Ova bolest gotovo nikada ne pogađa osobe mlađe od 50 godina, a njezina učestalost raste s dobi, s vrhuncem pojavljivanja između 70. i 75. godine života. Statistički, žene obolijevaju dva do tri puta češće od muškaraca. Iako točan uzrok bolesti nije poznat, stručnjaci vjeruju da kombinacija genetskih čimbenika i okolišnih okidača, poput određenih infekcija, igra ključnu ulogu u njezinom razvoju. Smatra se da je riječ o autoimunom poremećaju, gdje imunosni sustav greškom napada vlastita tkiva, uzrokujući upalu.
Jedna od najvažnijih i potencijalno najopasnijih karakteristika polimijalgije reumatike jest njezina česta povezanost s arteritisom divovskih stanica (GCA), poznatim i kao temporalni arteritis. Procjenjuje se da oko 30 posto pacijenata s polimijalgijom reumatikom ima i ovu bolest, koja predstavlja upalu stijenki krvnih žila, najčešće arterija u glavi.
Jedna od najvažnijih i potencijalno najopasnijih karakteristika polimijalgije reumatike jest njezina česta povezanost s arteritisom divovskih stanica (GCA), poznatim i kao temporalni arteritis. Procjenjuje se da oko 30 posto pacijenata s polimijalgijom reumatikom ima i ovu bolest, koja predstavlja upalu stijenki krvnih žila, najčešće arterija u glavi. Simptomi arteritisa divovskih stanica zahtijevaju hitnu liječničku intervenciju, a uključuju pojavu nove, jake glavobolje, osjetljivost vlasišta na dodir, bol u čeljusti tijekom žvakanja te smetnje s vidom poput dvoslika ili zamućenja. Ako se ne liječi, GCA može dovesti do iznenadnog i trajnog gubitka vida ili moždanog udara, zbog čega je ključno odmah se javiti liječniku pri pojavi bilo kojeg od navedenih simptoma.
Krvne pretrage obično pokazuju visoke vrijednosti upalnih markera, poput C-reaktivnog proteina (CRP) i sedimentacije eritrocita (SE). Međutim, ključan korak u dijagnostici često je terapijski test. Naime, ako pacijent unutar 24 do 48 sati nakon početka uzimanja niske doze kortikosteroida doživi dramatično poboljšanje simptoma, to se smatra snažnom potvrdom dijagnoze polimijalgije reumatike
Postavljanje dijagnoze može biti izazovno jer ne postoji jedan specifičan test koji bi sa stopostotnom sigurnošću potvrdio bolest. Dijagnoza se temelji na kombinaciji kliničke slike, dobi pacijenta te laboratorijskih nalaza. Liječnik će uzeti detaljnu anamnezu i obaviti fizikalni pregled. Krvne pretrage obično pokazuju visoke vrijednosti upalnih markera, poput C-reaktivnog proteina (CRP) i sedimentacije eritrocita (SE). Međutim, ključan korak u dijagnostici često je terapijski test. Naime, ako pacijent unutar 24 do 48 sati nakon početka uzimanja niske doze kortikosteroida doživi dramatično poboljšanje simptoma, to se smatra snažnom potvrdom dijagnoze polimijalgije reumatike. Ponekad se koriste i slikovne metode, poput ultrazvuka, koje mogu pokazati upalu u burzama i tetivama oko zglobova ramena i kukova.
Kamen temeljac liječenja polimijalgije reumatike su kortikosteroidi. Nakon što se simptomi stave pod kontrolu, doza se vrlo polako i postupno smanjuje tijekom dužeg vremenskog razdoblja, koje najčešće traje od jedne do dvije godine, a ponekad i dulje.
Kamen temeljac liječenja polimijalgije reumatike su kortikosteroidi. Nakon što se simptomi stave pod kontrolu, doza se vrlo polako i postupno smanjuje tijekom dužeg vremenskog razdoblja, koje najčešće traje od jedne do dvije godine, a ponekad i dulje. Naglo prekidanje terapije može dovesti do povratka bolesti. Budući da dugotrajno uzimanje kortikosteroida nosi rizik od nuspojava kao što su osteoporoza, debljanje, povišeni krvni tlak, povišeni šećer u krvi i siva mrena, nužno je redovito praćenje od strane liječnika. Pacijentima se često preporučuje uzimanje kalcija i vitamina D za zaštitu kostiju. U nekim slučajevima, kada je smanjenje doze kortikosteroida otežano, mogu se uvesti i drugi lijekovi. Uz pravilno liječenje, većina ljudi može voditi normalan i aktivan život.
( Ordinacija.hr )
