Vodič za planinare, skijaše i ljubitelje zimskih sportova: praktični savjeti kako izbjeći glavobolju, vrtoglavicu i umor tijekom boravka u planinama.
Planine i brojna skijališta u zimskim mjesecima privlače mnoge ljubitelje sportova na snijegu, ali boravak na većim nadmorskim visinama nosi i određene rizike. Visinska bolest javlja se kada se tlak zraka i razina kisika smanje, što tijelo teško podnosi, a simptomi mogu varirati od blage vrtoglavice i glavobolje do ozbiljnijih i opasnih stanja poput edema mozga ili pluća.
Dobra vijest je da se visinska bolest može spriječiti ili ublažiti ako se tijelo postupno prilagodi promjenama u tlaku i kisiku. Donosimo 10 praktičnih savjeta za skijaše, snowboardere i sve ljubitelje zimskih planina.
1. Aklimatizacija je ključ
Najvažniji način prevencije visinske bolesti jest polagani uspon. Što brže dođete na veću nadmorsku visinu, veća je vjerojatnost da ćete osjetiti simptome.
Ako planirate skijanje ili planinarenje u zimskim planinama, stručnjaci preporučuju postupni uspon kroz nekoliko dana. Spavajte na nižoj nadmorskoj visini i napravite dan ili dva odmora svakih 600 metara uspona.
2. Ugljikohidrati za energiju
Na većim nadmorskim visinama tijelo troši više energije, pa su ugljikohidrati glavni izvor energije. Redoviti obroci bogati ugljikohidratima pomažu u održavanju snage tijekom zimskih aktivnosti. Odaberite lako prenosive i hranjive opcije:
- kruh
- žitarice
- granolu
- med
- napitke s ugljikohidratima i elektrolitima
Oni pomažu u održavanju energije i smanjuju šanse za razvoj visinske bolesti.
3. Izbjegavajte alkohol
Alkohol otežava prilagodbu organizma na visinu i povećava rizik od dehidracije. Tijekom zimskih putovanja u planine preporučuje se suzdržati od alkohola barem prvih nekoliko dana nakon dolaska na visinu iznad 2.400 metara.
4. Hidratacija
Na većim nadmorskim visinama zimi, hladan i suh zrak dodatno isušuje organizam. Ciljajte na unos pet čaša vode od po 240 ml prije dolaska na visinu i tijekom boravka tamo.
Prekomjerna hidratacija nije potrebna, ali adekvatan unos tekućine pomaže u prevenciji simptoma koji nalikuju visinskoj bolesti.
5. Odmor tijekom aktivnosti
Dovoljno odmora omogućuje tijelu da se prilagodi manjoj količini kisika. Prilikom skijanja ili planinarenja zimi, stanite i odmorite se dan ili dva svakih 600 metara uspona iznad 2.400 metara.
Planirajte skijaške dane s pauzama i minimalnim fizičkim naporom, kako biste dali organizmu priliku da se prilagodi visini.
6. Spavajte na nižoj nadmorskoj visini
Niža razina kisika može narušiti kvalitetu sna. Ako planirate višednevni boravak na skijalištu iznad 2.600 metara, razmislite o spavanju ispod 2.300 metara ako je moguće, što olakšava aklimatizaciju.
7. Dodatni kisik
Prijenosni spremnici kisika mogu ublažiti simptome blage visinske bolesti tijekom zimskih aktivnosti. Korištenje kisika sat vremena može biti učinkovito, osobito kod spavanja ili pojave simptoma.
8. Lijekovi
Lijekovi poput acetazolamida ili deksametazona često se propisuju preventivno prije i tijekom boravka na većim nadmorskim visinama. Oni pomažu crvenim krvnim stanicama da prenose kisik i smanjuju simptome visinske bolesti.
9. Prijenosne hiperbarične vreće (Gamow vreće)
Ove vreće omogućuju brzo snižavanje “osjećaja visine” i liječenje ozbiljnijih slučajeva. Vreća se napuhuje i povećava tlak unutar sebe, simulirajući silazak do 1.800 metara.
Namijenjena je hitnim slučajevima i zahtjeva obuku, pa je idealna za planinske spasilačke službe ili ozbiljnije ekspedicije.
10. Hitno spuštanje u slučaju teških simptoma
Ako se pojave simptomi poput jakog umora, gubitka koordinacije, otežanog disanja ili promjena boje kože, važno je odmah se spustiti na nižu nadmorsku visinu i potražiti medicinsku pomoć.
Vrste visinske bolesti
- Akutna planinska bolest (AMS) – najčešći oblik, blagi do umjereni simptomi.
- Visinski cerebralni edem (HACE) – rijedak, ozbiljan oblik; može dovesti do kome u 12–24 sata ako se ne liječi.
- Visinski plućni edem (HAPE) – ozbiljno stanje koje može biti životno ugrožavajuće.
Neke osobe mogu doživjeti visinsku glavobolju bez drugih simptoma visinske bolesti.
Simptomi uključuju:
- vrtoglavicu
- umor
- glavobolju
- mučninu i povraćanje
- gubitak apetita
- ubrzan rad srca
- otežano disanje
- poremećaj sna
Simptomi ovise o brzini uspona i intenzitetu fizičkog napora.
Znakovi hitnog stanja
HACE i HAPE mogu biti životno opasni. Simptomi uključuju:
- plavkastu ili blijedu kožu
- stezanje u prsima
- zbunjenost
- pospanost
- ekstremni umor
- gubitak koordinacije
- otežano disanje čak i u mirovanju
Ako se pojave, odmah se spustite i primijenite kisik te druge medicinske mjere.
Uzroci i faktori rizika
Rizik ovisi o genetici, brzini i visini uspona te fizičkoj spremnosti. Veći rizik imaju osobe koje:
- brzo dođu na visinu
- imaju anemiju ili kronične bolesti pluća, srca ili živčanog sustava
- konzumiraju alkohol ili druge supstance
- već su doživjele visinsku bolest
- žive na razini mora
Trudnicama se ne preporučuje spavanje iznad 3.000 metara bez liječničkog savjeta.
Trajanje i liječenje
Blagi oblici visinske bolesti često nestaju sami u 1–3 dana dok se tijelo prilagođava. Ibuprofen i odmor mogu ublažiti simptome. Ozbiljni oblici zahtijevaju spuštanje i medicinsku pomoć.
Korištenje kisika i preventivnih lijekova djeluje najefikasnije ako se koristi prije pojave simptoma ili odmah nakon njihovog nastanka.
(Ordinacija.hr)
