Poremećaji zgrušavanja krvi mogu uzrokovati neočekivane modrice, dugotrajno krvarenje ili opasne krvne ugruške. Saznajte koji su najčešći simptomi, uzroci, čimbenici rizika te kada je vrijeme za liječnički pregled.
Zgrušavanje krvi prirodan je i iznimno važan obrambeni mehanizam organizma koji zaustavlja krvarenje nakon ozljede i omogućuje zacjeljivanje rana. Međutim, kada taj složeni proces ne funkcionira kako bi trebao, mogu se razviti poremećaji zgrušavanja krvi – stanja koja povećavaju rizik od prekomjernog krvarenja ili, s druge strane, opasnog stvaranja krvnih ugrušaka.
Takvi poremećaji mogu biti nasljedni ili se razviti tijekom života, a posljedice mogu biti vrlo ozbiljne – od anemije i velikog gubitka krvi do srčanog i moždanog udara ili plućne embolije. Dobra je vijest da se većina poremećaja može uspješno liječiti ili držati pod kontrolom ako se na vrijeme prepoznaju.
Što su poremećaji zgrušavanja krvi?
Poremećaji zgrušavanja krvi skupina su bolesti i stanja koja ometaju normalan proces stvaranja krvnih ugrušaka. Kod nekih osoba krv se ne zgrušava dovoljno učinkovito pa dolazi do produljenog ili obilnog krvarenja, dok se kod drugih ugrušci stvaraju previše lako i bez opravdanog razloga, što može dovesti do začepljenja krvnih žila.
U normalnim okolnostima krvni ugrušak djeluje poput privremenog „čepa“ koji zatvara ranu i sprječava daljnji gubitak krvi. Nakon što tkivo zacijeli, organizam prirodno razgrađuje ugrušak tijekom nekoliko dana ili tjedana.
Dvije glavne vrste
Poremećaji zgrušavanja krvi općenito se dijele u dvije skupine:
- poremećaji krvarenja – kod kojih se krv ne može dovoljno učinkovito zgrušati
- hiperkoagulabilni poremećaji – kod kojih postoji povećana sklonost stvaranju krvnih ugrušaka.
Obje skupine mogu biti opasne. Prekomjerno krvarenje može dovesti do značajnog gubitka krvi, anemije, oštećenja unutarnjih organa pa čak i ugroziti život. S druge strane, krvni ugrušci mogu prekinuti dotok krvi u vitalne organe poput srca, mozga ili pluća, uzrokujući trajna oštećenja ili smrt.
Liječenje često značajno smanjuje rizik od komplikacija, no ponekad terapija može previše utjecati na proces zgrušavanja pa izazvati suprotan problem – primjerice, lijekovi za sprječavanje tromboze mogu povećati rizik od krvarenja.
Hiperkoagulabilni poremećaji – kada se krv zgrušava previše
Kod hiperkoagulabilnih poremećaja krv ima povećanu sklonost stvaranju ugrušaka koji mogu začepiti arterije ili vene. Posljedica je smanjena opskrba tkiva kisikom i hranjivim tvarima, što može dovesti do oštećenja srca, mozga, pluća ili nogu.
Među najčešćim uzrocima nalaze se:
- trombofilija uzrokovana mutacijom faktora V Leiden, nasljedni poremećaj koji povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka
- mutacija gena za protrombin, također nasljedni oblik trombofilije
- antifosfolipidni sindrom, autoimuna bolest kod koje imunološki sustav stvara protutijela koja povećavaju sklonost stvaranju ugrušaka
- bolest srpastih stanica, nasljedna bolest kod koje deformirane crvene krvne stanice mogu začepiti krvne žile i potaknuti zgrušavanje
- upalne bolesti, poput sistemskog eritemskog lupusa
- maligne bolesti
- šok nakon teške ozljede
- diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK), ozbiljan poremećaj koji se može razviti kod teških infekcija, trauma ili raka.
Poremećaji krvarenja
Poremećaji krvarenja nastaju kada organizam ne može stvoriti dovoljno stabilan krvni ugrušak. Posljedica su produljena ili obilna krvarenja, čak i nakon manjih ozljeda.
Najčešći uzroci uključuju:
- nuspojave lijekova za razrjeđivanje krvi
- zatajenje jetre, zbog smanjene proizvodnje čimbenika zgrušavanja
- nedostatak vitamina K, koji je nužan za stvaranje čimbenika zgrušavanja
- hemofiliju, skupinu nasljednih bolesti kod kojih organizam ne proizvodi dovoljno određenih čimbenika zgrušavanja
- von Willebrandovu bolest, najčešći nasljedni poremećaj zgrušavanja uzrokovan manjkom ili nepravilnim djelovanjem von Willebrandova faktora.
Tko je u većem riziku?
Neki ljudi s poremećajem zgrušavanja krvi rađaju se s tim stanjem, dok se kod drugih ono razvija kasnije u životu. Rizik povećavaju:
- nedostatak važnih hranjivih tvari
- rak
- bolesti jetre
- primjena lijekova, osobito antikoagulansa i hormonske terapije
- sepsa
- teške infekcije
- kronične upalne bolesti
- prijelomi kostiju
- veliki kirurški zahvati.
Ako liječnik zna da imate povećan rizik, prije operacije ili drugih zahvata može poduzeti dodatne mjere opreza. Primjerice, unaprijed će odrediti krvnu grupu i pripremiti krvne pripravke ako postoji mogućnost da će biti potrebna transfuzija.
Kako prepoznati simptome?
Simptomi ovise o tome postoji li povećana sklonost krvarenju ili stvaranju ugrušaka. Mogu se razvijati postupno, ali i nastupiti iznenada.
Simptomi poremećaja krvarenja:
- česte modrice nakon vrlo blagih udaraca
- modrice koje nastaju bez očitog razloga
- modrice koje dugo ne prolaze
- dugotrajno krvarenje iz manjih posjekotina
- obilna menstrualna krvarenja.
Simptomi krvnih ugrušaka:
- bol u prsima, koja može biti znak srčanog udara
- otežano disanje, koje može upućivati na srčani udar ili plućnu emboliju
- prolazni neurološki simptomi poput slabosti ili trnjenja jedne strane tijela, gubitka vida na jedno oko, nerazgovijetnog govora ili otežanog hoda (prolazni ishemijski napadaj – TIA)
- simptomi moždanog udara koji traju dulje od nekoliko sekundi, uključujući slabost, poremećaje osjeta, govora ili vida.
Trudnoća zahtijeva poseban oprez
Poremećaji zgrušavanja krvi mogu povećati rizik od komplikacija tijekom trudnoće, poroda i babinja te utjecati i na zdravlje trudnice i djeteta.
Žene kojima je dijagnosticiran takav poremećaj trebale bi još prije trudnoće razgovarati s liječnikom kako bi se pravodobno isplanirali praćenje trudnoće, eventualno liječenje i način poroda.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza se temelji na laboratorijskim pretragama krvi, a prema potrebi i na slikovnim metodama. Kompletna krvna slika može pokazati anemiju ili smanjen broj trombocita, ali sama nije dovoljna za potvrdu poremećaja zgrušavanja.
Ovisno o simptomima, liječnik može preporučiti:
- D-dimer
- testove koagulacije
- testove funkcije jetre
- određivanje razine čimbenika zgrušavanja, primjerice faktora V Leiden
- pretrage na autoimune poremećaje, poput lupus antikoagulansa
- genetsko testiranje na hemofiliju, bolest srpastih stanica i druge nasljedne poremećaje.
Ako postoji sumnja na krvni ugrušak, mogu se učiniti CT ili MR mozga, ultrazvuk krvnih žila, pretrage pluća, elektrokardiogram (EKG) ili ultrazvuk srca kako bi se procijenila eventualna oštećenja.
Kako se liječe poremećaji zgrušavanja krvi?
Liječenje ovisi o uzroku poremećaja. Kod povećane sklonosti stvaranju ugrušaka koriste se lijekovi koji smanjuju rizik od tromboze, poput acetilsalicilatne kiseline, varfarina, klopidogrela ili rivaroksabana.
Kod hemofilije i drugih poremećaja krvarenja može biti potrebna transfuzija krvi ili krvnih pripravaka, a u nekim slučajevima nadoknađuju se nedostajući čimbenici zgrušavanja.
Ako je uzrok autoimuna bolest, primjenjuju se lijekovi koji smanjuju aktivnost imunološkog sustava i tako sprječavaju njegov štetan učinak na proces zgrušavanja.
Kada se javiti liječniku?
Redoviti sistematski pregledi i laboratorijske pretrage mogu pomoći u ranom otkrivanju poremećaja zgrušavanja krvi. Liječnički pregled preporučuje se ako primijetite:
- česte ili neobjašnjive modrice
- modrice koje dugo ne prolaze
- produljeno krvarenje nakon ozljede
- krvarenje koje traje neuobičajeno dugo nakon manjih posjekotina.
Liječnik će uzeti detaljnu osobnu i obiteljsku anamnezu, obaviti pregled te prema potrebi preporučiti dodatne dijagnostičke pretrage.
Kada odmah potražiti hitnu pomoć?
Odmah nazovite hitnu medicinsku pomoć ili se javite u najbližu hitnu službu ako se pojave:
- bol u prsima ili otežano disanje
- iznenadni neurološki simptomi poput trnjenja, vrtoglavice ili prolaznog gubitka vida
- obilno krvarenje koje se ne može zaustaviti
- jaka omaglica, osjećaj da ćete se onesvijestiti ili gubitak svijesti.
Brzo prepoznavanje simptoma i pravodobno liječenje mogu spriječiti ozbiljne, pa i životno ugrožavajuće komplikacije povezane s poremećajima zgrušavanja krvi.
(Ordinacija.hr)
