Novo istraživanje pokazuje da visoka razina hormona stresa kortizola u trudnoći može ubrzati nicanje mliječnih zubi i ukazivati na brži biološki razvoj kod djece.
Nova studija američkih znanstvenika otkriva zanimljivu povezanost između stresa majki tijekom trudnoće i ranijeg nicanja mliječnih zubi kod njihove djece. Rezultati sugeriraju da rano nicanje zubi može biti rani pokazatelj bržeg biološkog starenja uzrokovanog socioekonomskim nepovoljnim uvjetima i prenatalnim stresom.
Mliječni zubi: važan dio razvoja
Djeca imaju 20 mliječnih zubi – po 10 u svakoj čeljusti. Ovi zubi ključni su za žvakanje i govor, ali i za održavanje prostora za kasnije stalne zube, kojih će biti 32. Mliječni zubi počinju se razvijati u maternici oko šestog tjedna trudnoće i postupno niču između šest mjeseci i tri godine nakon rođenja. Iako postoji prirodna varijacija u vremenu nicanja, genetika, geografija, opće zdravlje i nutritivni status djeteta igraju važnu ulogu.
Američki istraživači sada su prvi put pokazali da i prenatalni stres majke može ubrzati nicanje zubi. Rezultati studije objavljeni su u časopisu Frontiers in Oral Health.
Kako stres majke utječe na zube djeteta
– Pokazali smo da viša razina hormona povezanih sa stresom, posebno kortizola, kod majke u kasnoj trudnoći povezana s ranijim nicanjem mliječnih zubi kod njezinog djeteta – istaknula je dr. Ying Meng, docentica na Školi za sestrinstvo Sveučilišta Rochester u SAD-u.
Studija je obuhvatila 142 majke iz socijalno ugroženih sredina koje su bile trudne između 2017. i 2022. godine. Tijekom kasnog drugog i trećeg tromjesečja, majke su dale uzorke sline, kojima su znanstvenici analizirali koncentracije hormona kortizola, estradiola, progesterona, testosterona, trijodtironina i tiroksina.
Sve bebe u studiji rođene su u terminu, a potom su majke zajedno s djecom dolazile u kliniku u dobi od 1, 2, 4, 6, 12, 18 i 24 mjeseca, gdje su stomatolozi procjenjivali koliko je mliječnih zubi niknulo.
Tko su bile majke i djeca u studiji
- 53% majki bilo je zaposleno, a 60% imalo je srednjoškolsko obrazovanje ili niže.
- Za 76% majki dijete u studiji nije bilo prvo.
- 59% majki nije dojilo u šestom mjesecu nakon poroda.
- Oko polovice djece (52%) bila su afroameričke nacionalnosti.
Do šest mjeseci, 15% djece imalo je između jednog i šest izniklih zubi, a do 12 mjeseci 97,5% djece imalo je između jednog i 12 zubi. Sva djeca imala su barem tri zuba do 18 mjeseci, dok je 25% djece imalo svih 20 mliječnih zubi do 24 mjeseca. Kod 2,7% djece primijećen je nagli skok nicanja između 12. i 18. mjeseca, dok je kod većine nicanje bilo kontinuirano, ali nepravilno, pa broj zubi pri ranijim pregledima nije predviđao broj zubi pri kasnijim posjetima.
Tijekom trudnoće, 36,6% majki imalo je dijagnozu depresije ili anksioznosti, no ta dijagnoza nije bila povezana s hormonima niti s brojem zubi djece. Koncentracije hormona bile su vrlo individualne – žene su imale tendenciju da su sve razine hormona bile istovremeno više ili niže od prosjeka.
Kortizol ubrzava nicanje zubi
Najvažniji nalaz studije je povezanost razine kortizola kod majke i ranijeg nicanja mliječnih zubi kod djeteta. Djeca majki s najvišom razinom kortizola do šest mjeseci imala su u prosjeku četiri zuba više nego djeca majki s najnižim razinama kortizola.
– Visok kortizol u kasnoj trudnoći može promijeniti fetalni rast i metabolizam minerala, uključujući razinu kalcija i vitamina D, što je ključno za mineralizaciju kostiju i zubi. Kortizol također utječe na aktivnost osteoblasta i osteoklasta, stanica odgovornih za oblikovanje i remodeliranje kostiju – objašnjava dr. Meng.
Rano nicanje zubi može biti rani znak kompromitiranog oralnog razvoja i općeg zdravlja djeteta, posebno kod obitelji iz socijalno ugroženih sredina i kod prenatalnog stresa.
Uloga drugih hormona
Autori studije također su primijetili da viša razina spolnih hormona estradiola i testosterona kod majke povezana s većim brojem izniklih zubi kod djeteta u 12. mjesecu, iako je taj učinak bio slabiji. Slabe, ali statistički značajne pozitivne povezanosti pronađene su i između razina progesterona i testosterona kod majke i broja zubi kod djeteta u 24. mjesecu, te između razine trijodtironina i broja zubi kod djeteta u 18. i 24. mjesecu.
Estradiol, progesteron i testosteron važni su za fetalni razvoj i porođajnu težinu, što može objasniti kako visoke razine ovih hormona ubrzavaju nicanje zubi.
– I dalje imamo ključna pitanja koja treba razjasniti: koji hormoni ili razvojni putovi potiču promjenu u vremenu nicanja zubi, kakva je veza ubrzanog nicanja s biološkim starenjem i razvojem te što ubrzano nicanje govori o općem zdravlju djeteta – zaključuje dr. Meng.
(Ordinacija.hr)
