Rak dojke najčešći je zloćudni tumor kod žena, a rano otkrivanje ključ je uspješnog liječenja. Iako se mamografija uglavnom veže za žene iznad 40. ili 50. godine, sve se više govori o važnosti pregleda u tridesetima, no smjernice često izazivaju nedoumice.
Rak dojke vodeći je uzrok smrti od zloćudnih bolesti kod žena, no istovremeno je i bolest kod koje rano otkrivanje donosi iznimno visoku stopu izlječivosti, čak do 85 posto. Budući da u početnim fazama karcinom najčešće ne uzrokuje nikakve simptome, poput boli ili vidljivih promjena, redoviti preventivni pregledi postaju jedini pouzdan način zaštite zdravlja. Unatoč uvriježenom mišljenju da je riječ o bolesti koja pogađa starije žene, sve se više naglašava važnost brige o zdravlju dojki već od rane mladosti. Stručnjaci se slažu kako je ključno usvojiti naviku samopregleda i redovitih kliničkih pregleda puno prije 40. godine života, jer se time postavlja temelj za dugoročno zdravlje i smanjuje rizik od kasnog otkrivanja bolesti.
Prvi korak je redoviti mjesečni samopregled
Prvi i najjednostavniji korak koji svaka žena može poduzeti jest redoviti mjesečni samopregled. Preporučuje se započeti s ovom praksom već u ranim dvadesetima kako bi se žena upoznala s normalnom strukturom i izgledom svojih dojki. Na taj način puno lakše može uočiti bilo kakve promjene, poput kvržica, zadebljanja, promjena na koži ili bradavicama. Samopregled je najbolje obavljati jednom mjesečno, idealno sedam do deset dana nakon početka menstruacije, kada su dojke najmanje osjetljive. Važno je naglasiti da samopregled nije zamjena za kliničke preglede, već je iznimno važan alat za rano uočavanje potencijalnih problema i poticaj za pravovremeni odlazak liječniku.
Većina smjernica preporučuje prvi, takozvani bazalni ultrazvučni pregled nakon 25. godine, a zatim redovito jednom godišnje ili prema preporuci liječnika, ovisno o individualnim faktorima rizika.
Za žene u tridesetima, ultrazvuk dojki smatra se primarnom i najvažnijom dijagnostičkom metodom. Razlog tome leži u strukturi dojki mlađih žena koje sadrže više žljezdanog tkiva, zbog čega su gušće. Takvo tkivo na mamografiji izgleda bijelo, jednako kao i potencijalni tumor, što detekciju čini iznimno teškom, a stručnjaci to uspoređuju s pokušajem pronalaska “snjegovića u snježnoj oluji”. Ultrazvuk, s druge strane, bezbolna je, neinvazivna i potpuno sigurna metoda koja ne koristi ionizirajuće zračenje te je idealna za analizu gustog tkiva. Većina smjernica preporučuje prvi, takozvani bazalni ultrazvučni pregled nakon 25. godine, a zatim redovito jednom godišnje ili prema preporuci liječnika, ovisno o individualnim faktorima rizika.
Iako je mamografija zlatni standard u dijagnostici raka dojke za žene starije od 40 godina, njezina se primjena u tridesetima ne preporučuje rutinski za žene s prosječnim rizikom. Studije su pokazale da kod mlađih žena mamografija ima nižu osjetljivost i višu stopu lažno pozitivnih nalaza, što može dovesti do nepotrebne tjeskobe, dodatnih pretraga i biopsija. Ipak, situacija se drastično mijenja za žene s povišenim rizikom. U tu skupinu spadaju žene koje imaju obiteljsku povijest bolesti, potvrđenu genetsku mutaciju (npr. BRCA) ili su već imale karcinom dojke. Za njih se preporučuje početak redovitih pregleda znatno ranije, često već od 30. godine, a plan pregleda tada uključuje kombinaciju godišnje mamografije i magnetske rezonancije (MRI).
Novi pristup probiru: Treba li početi već s 30?
Tradicionalne smjernice koje preporučuju početak mamografskog probira s 40 ili 50 godina sve se više preispituju. Velika studija provedena na više od pet milijuna mamografija pokazala je da bi žene s barem jednim od tri ključna faktora rizika, a to su gustoća dojki, osobna ili obiteljska povijest raka dojke, mogle imati značajne koristi od početka probira već s 30 godina. Ovaj pristup, temeljen na individualnom riziku umjesto na dobi, mogao bi spasiti više života jer se upravo kod žena u tridesetima češće dijagnosticiraju brzorastući, agresivniji oblici karcinoma.
Budućnost je stigla: Napredne tehnologije i umjetna inteligencija
Napredak tehnologije donosi revoluciju i u dijagnostici raka dojke. Uz 3D mamografiju (tomosintezu), koja je znatno preciznija od standardne 2D metode, sve se više ističe uloga umjetne inteligencije (AI). Sustavi temeljeni na AI mogu analizirati snimke i uočiti sitne, oku radiologa nevidljive promjene, čime se značajno povećava stopa detekcije karcinoma u najranijoj fazi. Jedna je studija pokazala da je AI uspio otkriti rak dojke i do četiri godine prije nego što je postao vidljiv na standardnoj mamografiji. Osim toga, umjetna inteligencija može smanjiti broj lažno pozitivnih nalaza i nepotrebnih biopsija za gotovo 70 posto, čime se umanjuju i emocionalni i financijski troškovi za pacijentice. ( Ordinacija.hr )
