Iako nije službena medicinska dijagnoza, pregoreksija opisuje obrasce poremećenog odnosa prema hrani i tijelu u trudnoći koji mogu imati ozbiljne posljedice za zdravlje majke i razvoj djeteta.
Trudnoća je razdoblje u kojem se tijelo prirodno mijenja, a porast tjelesne težine nije samo očekivan, nego i nužan za zdrav razvoj bebe. Ipak, u današnjem društvu, u kojem se često idealizira „savršeno“ tijelo čak i u trudnoći, neke žene osjećaju snažan pritisak da zadrže što nižu težinu. Upravo u tom prostoru između prirodnih promjena i nerealnih standarda izgleda može se razviti problem poznat kao pregoreksija.
Iako nije službeno priznata medicinska dijagnoza, pregoreksija se u stručnoj i popularnoj literaturi koristi za opis ponašanja trudnica koje ograničavaju unos hrane i/ili pretjerano vježbaju kako bi spriječile normalno dobivanje na težini tijekom trudnoće.
Što je pregoreksija i zašto nastaje?
U osnovi problema nalazi se osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim tijelom. Kako trudnoća napreduje, promjene postaju sve vidljivije, što kod nekih žena može izazvati snažnu anksioznost, osobito ako imaju povijest poremećaja prehrane ili izraženo nezadovoljstvo tijelom.
Umjesto prihvaćanja prirodnog porasta težine, javlja se potreba za kontrolom – najčešće kroz smanjen unos kalorija, izbjegavanje određenih namirnica ili pretjeranu tjelesnu aktivnost.
Kako se pregoreksija može prepoznati?
Zbog brojnih fizičkih i emocionalnih promjena kroz koje žena prolazi tijekom trudnoće, pregoreksiju nije uvijek lako prepoznati. Dodatni problem predstavlja činjenica da mnoge žene svjesno skrivaju svoje navike zbog snažne potrebe za kontrolom tjelesne težine, dok se pojedini simptomi lako mogu zamijeniti s uobičajenim tegobama trudnoće, poput jutarnjih mučnina, povraćanja ili promijenjenog apetita.
U svakodnevnom životu ovo se stanje može očitovati na različite načine. Neke trudnice počinju jesti u tajnosti, izbjegavaju obroke u društvu ili liječničke preglede koji uključuju vaganje. Druge postaju izrazito usmjerene na broj kalorija, “čistoću” hrane ili svakodnevno provjeravanje tjelesne težine. Kod dijela žena prisutna je i pretjerana tjelesna aktivnost, čak i kada osjećaju umor ili ih liječnik upozori da smanje intenzitet vježbanja.
Znakovi koji mogu upućivati na pregoreksiju uključuju:
- restriktivan unos hrane, odnosno provođenje strogih dijeta ili izbjegavanje pojedinih namirnica bez medicinskog razloga
- neredovite obroke, preskakanje jela ili premale porcije s obzirom na potrebe trudnoće
- pretjeranu zaokupljenost izgledom, opsesivno brojanje kalorija i često vaganje
- intenzivno vježbanje tijekom cijele trudnoće, unatoč preporukama liječnika
- namjerno izazivanje povraćanja ili korištenje laksativa radi kontrole tjelesne težine
- osjećaj srama, krivnje ili tjeskobe zbog dobivanja na težini te izražen strah od gubitka kontrole nad vlastitim tijelom
- izbjegavanje redovitih ginekoloških pregleda
- poteškoće u prihvaćanju tjelesnih i emocionalnih promjena koje trudnoća donosi.
Nažalost, stručnjaci upozoravaju da se pregoreksija javlja sve češće, osobito kod žena koje su i prije trudnoće bile izrazito opterećene tjelesnom težinom i izgledom ili su već imale iskustvo s poremećajima prehrane. Budući da se brojni simptomi preklapaju s uobičajenim tegobama trudnoće, poremećaj često ostaje neprepoznat sve dok ne počne ozbiljnije ugrožavati zdravlje majke ili razvoj djeteta.
Koliko je porast težine u trudnoći normalan?
U trudnoći se očekuje postupni porast tjelesne težine, u prosjeku između 11 i 16 kilograma, ovisno o početnoj tjelesnoj građi i zdravstvenom stanju žene. Najveći dio dobiva se u drugom i trećem tromjesečju, kada fetus najintenzivnije raste. Iako to može izazvati nelagodu, riječ je o prirodnom procesu koji je ključan za pravilan razvoj djeteta.
Posljedice za majku i dijete
Kada unos hrane postane nedovoljan ili je tjelesna aktivnost pretjerana, posljedice mogu biti ozbiljne. Kod djeteta se povećava rizik od niske porođajne težine, prijevremenog poroda i poteškoća u ranom razvoju.
Kod majke se mogu javiti komplikacije u trudnoći, slabost organizma, krvarenja te emocionalne poteškoće poput postporođajne depresije. Stručnjaci posebno upozoravaju da je trudnoća razdoblje povećane ranjivosti za razvoj ili povratak poremećaja prehrane.
Emocionalni i fizički znakovi upozorenja
Pregoreksija se ne očituje samo kroz ponašanje vezano uz hranu. Emocionalno, može se javiti osjećaj srama zbog dobivanja na težini, stalna zaokupljenost izgledom ili osjećaj odvojenosti od vlastite trudnoće.
Na fizičkoj razini mogu se pojaviti kronični umor, vrtoglavice, „zamagljenost“ u razmišljanju te probavne tegobe. No važno je naglasiti da se mnogi od tih simptoma mogu javiti i u urednoj trudnoći, što otežava rano prepoznavanje bez stručne procjene.
Prehrana i kretanje u trudnoći – što je zdravo?
Uravnotežena prehrana temelj je zdrave trudnoće. Ona uključuje povrće, voće, proteine, mliječne proizvode i cjelovite žitarice, uz umjereno povećan unos kalorija koji podržava razvoj fetusa.
Popularna izreka „jedete za dvoje“ nije točna – većini trudnica potrebno je oko 300 dodatnih kalorija dnevno.
Tjelesna aktivnost također je poželjna, ali umjerena i prilagođena trudnoći. Preporučuje se oko 150 minuta tjedno laganih aktivnosti poput hodanja, plivanja ili joge, uz odobrenje liječnika.
Kada potražiti pomoć?
Pregoreksija, iako nije službena dijagnoza, predstavlja ozbiljan obrazac ponašanja koji može ugroziti zdravlje majke i djeteta. Ključno je prepoznati da trudnoća nije razdoblje restrikcije i kontrole, nego vrijeme u kojem tijelo treba dodatnu podršku.
Ako postoji sumnja na poremećaj prehrane tijekom trudnoće, važno je što prije razgovarati s liječnikom, ginekologom ili stručnjakom za mentalno zdravlje. Pravovremena pomoć može značajno smanjiti rizike i osigurati sigurniji ishod trudnoće.
(Ordinacija.hr)
