U današnjem ubrzanom svijetu, preskakanje obroka postalo je gotovo uobičajena praksa, bilo zbog nedostatka vremena, stresa ili pogrešnog uvjerenja da je to učinkovit način za mršavljenje. Međutim, znanstvena istraživanja otkrivaju mračnu stranu ove navike, povezujući je s nizom ozbiljnih zdravstvenih posljedica koje daleko nadilaze trenutni osjećaj gladi.
Iako se čini bezazlenim, izostavljanje doručka, ručka ili večere pokreće kaskadu negativnih reakcija u tijelu. Umjesto gubitka kilograma, metabolizam se usporava jer tijelo ulazi u stanje očuvanja energije, skladišteći masnoće umjesto da ih sagorijeva. Istovremeno, pad razine šećera u krvi uzrokuje umor, razdražljivost, anksioznost i pad kognitivnih funkcija, što izravno utječe na produktivnost i raspoloženje. Tijelo pojačano luči kortizol, hormon stresa, što dodatno pogoršava mentalno stanje i može dovesti do snažne žudnje za nezdravom hranom, bogatom šećerima i rafiniranim ugljikohidratima. To često rezultira prejedanjem pri sljedećem obroku, čime se u potpunosti poništava početna namjera smanjenja unosa kalorija i zapravo potiče debljanje.
Ključni nutrijenti
Svaki obrok prilika je da tijelo opskrbimo ključnim nutrijentima, a njihovo preskakanje izravno narušava kvalitetu prehrane. Velika studija temeljena na podacima američkog Nacionalnog istraživanja o zdravlju i prehrani (NHANES) pokazala je da preskakanje doručka ili ručka smanjuje ukupnu kvalitetu prehrane za oko 4,3 posto. Primjerice, osobe koje preskaču doručak unose znatno manje cjelovitih žitarica, voća i mliječnih proizvoda. Izostavljanjem ručka gubi se unos povrća te biljnih i morskih proteina, dok preskakanje večere smanjuje unos povrća, mahunarki i proteina općenito. Dugoročno, ovakav nutritivni deficit može dovesti do ozbiljnih problema poput anemije, oslabljenog imuniteta i smanjene koštane mase.
Osobe koje preskaču doručak unose znatno manje cjelovitih žitarica, voća i mliječnih proizvoda. Izostavljanjem ručka gubi se unos povrća te biljnih i morskih proteina, dok preskakanje večere smanjuje unos povrća, mahunarki i proteina općenito.
Ono što najviše zabrinjava su dugoročne posljedice koje ova navika ostavlja na zdravlje. Opsežna prospektivna studija koja je pratila više od 24.000 odraslih osoba otkrila je šokantnu povezanost između preskakanja obroka i povećanog rizika od smrtnosti. Pokazalo se da konzumacija samo jednog obroka dnevno povećava rizik od smrti od svih uzroka za 30 posto, a od kardiovaskularnih bolesti za čak 83 posto u usporedbi s onima koji jedu tri obroka. Ovi podaci jasno ukazuju na to da redovitost obroka nije samo pitanje održavanja energije, već temeljni stup dugoročnog zdravlja i preživljenja.
Doručak: preskakanje slama srce
Preskakanje doručka nosi specifične i izrazito visoke rizike, posebice za kardiovaskularni sustav. Istraživanja su potvrdila da je ova navika povezana s 40 posto većim rizikom od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima. Mehanizam iza ovoga je složen; preskakanje jutarnjeg obroka može poremetiti prirodni cirkadijalni ritam tijela i hormonalnu ravnotežu, što dovodi do povišenog krvnog tlaka i razine LDL (“lošeg”) kolesterola. S vremenom, to stvara plodno tlo za razvoj metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije i, u konačnici, teških srčanih oboljenja.
Ručak i večera kao sidro zdravlja
Iako se doručku pridaje najveća važnost, izostavljanje ručka ili večere također nosi ozbiljne posljedice. Studije su pokazale da je preskakanje ručka povezano s 12 posto većim rizikom od smrtnosti od svih uzroka, dok preskakanje večere taj rizik povećava za 16 posto. Osim toga, neredoviti obroci tijekom dana remete probavni sustav, što može uzrokovati nadutost, zatvor i druge gastrointestinalne smetnje. Preskakanje večere posebno može negativno utjecati na kvalitetu sna, jer tijelo ne dobiva nutrijente potrebne za proizvodnju melatonina i serotonina, hormona ključnih za odmor i opuštanje. Umjesto da bude strategija za mršavljenje, preskakanje obroka, bez obzira kojeg, narušava temeljne tjelesne funkcije i dugoročno otvara vrata kroničnim bolestima. ( Ordinacija.hr )
