Dijabetes je veliki zdravstveni problem u cijelom svijetu, posebno u modernim zemljama u kojima je nezdrav način života postao norma. Dok loša prehrana, sjedilačko ponašanje i stres doprinose njegovoj prevalenciji, nasljedni čimbenici također igraju ulogu, posebno u slučajevima kod djece
Šećerna bolest ili dijabetes jedna je od najraširenijih bolesti u suvremenom društvu od koje boluju milijuni ljudi diljem svijeta. Njegov porast usko je povezan s ubrzanim načinom života, nezdravim prehrambenim navikama i povišenim razinama stresa koji prevladavaju u modernim zemljama. Posebno je zabrinjavajuća sve veća učestalost dijabetesa u djece, prvenstveno uzrokovana lošim izborom prehrane i sjedilačkim načinom života. Međutim, bitno je priznati da postoji značajan broj nasljednih slučajeva dijabetesa među djecom.
Brzi napredak tehnologije i prevalencija prerađene hrane pridonijeli su sjedilačkom načinu života i manje hranjivoj prehrani koji se danas primjećuju u mnogim društvima. Ova kombinacija čimbenika dovela je do alarmantnog porasta broja osoba kojima je dijagnosticiran dijabetes. Manjak aktivnosti ne samo da potiče debljanje, već doprinosi inzulinskoj rezistenciji, ključnom čimbeniku dijabetesa tipa 2.
Ove namirnice su moćni saveznici u borbi protiv dijabetesa, pretilosti, depresije i Alzheimera
Štoviše, sve veći trend konzumiranja prerađene i slatke hrane ima izravan utjecaj na razinu šećera u krvi i regulaciju inzulina. Prehrana s visokim udjelom šećera opterećuje gušteraču, organ odgovoran za proizvodnju inzulina, i s vremenom može dovesti do inzulinske rezistencije. To pak može rezultirati razvojem dijabetesa tipa 2, čak i kod djece.
Pretilost u dječjoj dobi – loše navike ili genetika?
Nažalost, mlađa generacija je sve više pogođena ovom bolešću. Pretilost u dječjoj dobi, na koju uvelike utječu loše prehrambene navike i nedostatak tjelesne aktivnosti, ima značajnu ulogu u ranoj pojavi šećerne bolesti. Obilje brze hrane, slatkih pića i grickalica krcatih praznim kalorijama postalo je zabrinjavajuća norma, što dovodi do nezdravog ciklusa debljanja i metaboličkih poremećaja.
Za roditelje i odgajatelje ključno je naglasiti važnost uravnotežene prehrane i redovite tjelesne aktivnosti od najranije dobi. Poticanje zdravijih prehrambenih navika i uključivanje tjelovježbe u svakodnevnu rutinu može pomoći u borbi protiv rastuće prevalencije dijabetesa među djecom.
Unatoč aspektima dijabetesa povezanim s načinom života, bitno je prepoznati da su neki slučajevi isključivo genetski uvjetovani. Postoje slučajevi u kojima obiteljska anamneza dijabetesa predisponira djecu za ovu bolest, zbog čega su redoviti zdravstveni pregledi i rana intervencija imperativ.
Najčešći simptomi:
Postoje dva različita tipa šećerne bolesti, tip 1 i tip 2, ali simptomi su im slični.
- Stalna žeđ
- Suhoća usta
- Česta potreba za mokrenjem
- Gubitak na težini
- Napadaji gladi i pospanost nakon obilnih obroka
- Problemi s vidom
- Stalni umor
- Osjećaj trnjenja u stopalima
- Sporo zacjeljivanje rana i ogrebotina
- Preznojavanje
- Slaba koncentracija
- Česte infekcije
- Ranice po tijelu, osobito na donjim ekstremitetima i stopalima
Jedan od ozbiljnijih simptoma šećerne bolesti, koji može imati smrtni ishod, ali srećom je prilično rijedak jest pojava ketoacidoze. Ako osoba koja ima šećernu bolest jako dehidrira, a u krvi je jako povišena razina glukoze, može doći do poremećaja svijesti. Jedan od načina na koji se može prepoznati da je riječ baš o ketoacidozi jest zadah oboljele osobe, koji u ovom slučaju jako podsjeća na aceton.
Hrvatska je jedna od najgorih zemalja Europe po pretilosti djece, a evo i zašto
Razlog ketoacidoze je povećanje koncentracije ketona u krvi i urinu. Ketoni su vrsta otrovnih kiselina koja truje organizam i loše utječe na sve organe, a njihov je porast izuzetno opasan. Ketoacidoza je vrlo čest simptom šećerne bolesti tipa 1, vrste šećerne bolesti koja se razvija naglo i koja ima jače izražene simptome.
S obzirom na to da se simptomi šećerne bolesti javljaju postupno, pa mogu trajati i nekoliko godina, bolest se najčešće ne otkriva na vrijeme. Zapravo ona se obično otkrije slučajno, tijekom nekih drugih liječničkih pretraga.
Liječenje
Osobe koje su oboljele od šećerne bolesti moraju voditi računa o svojoj bolesti jer može postati opasna po život i aktivirati čitav niz novih zdravstvenih komplikacija. Mora se prakticirati redovno vađenje krvi i posjećivati dijabetologa, ali je nužna i velika promjena životnih navika i održavanje tog stanja. Evo koje sve tretmane trebate provoditi kako bi vaša šećerna bolest ostala pod kontrolom:
1. Svakodnevna tjelovježba – normalna razina šećera u krvi vrlo se lako može postići redovnim vježbanjem izuzev u slučajevima kada se u urinu nalaze ketoni jer će to dovesti do porasta razine šećera u krvi.
2. Pridržavanje pravila prehrane – oboljeli od šećerne bolesti moraju jesti kontrolirano i vrlo je važno da izbjegavaju slatka pića.
3. Redovno uzimanje lijekova – bitno je uzimati lijekove redovno i dozirati ih ovisno o hiperglikemiji.
4. Redovna kontrola razine šećera u krvi – razina šećera se mora kontrolirati redovno. U slučaju da se razboli osoba koja boluje od dijabetesa mora i češće kontrolirati šećer, osobito ako je riječ o bolesti s temperaturom.
5. Prilagođavanje doza inzulina – ovo je nužno jer postoji mogućnost pretjerivanja u dozi ili smanjivanja, ovisno o stanju organizma.
Prehrana
Za osobe koje imaju dijabetes prehrana može biti ključna za održavanje statusa quo bolesti. Ako imate hiperglikemiju važno je da vodite brigu o tome koje namirnice konzumirate. Često se preporučuje upravo da konzumirate hranu koja ima niski glikemijski indeks:
- Namirnice koje u sebi sadrže šećer svesti na najmanju moguću mjeru
- Izbjegavati konzumaciju kolača, marmelada, sladoleda, slatkiša i slatkih sokova
- Izbjegavati rafinirani šećer i umjesto njega koristiti domaći med (obratite pozornost na porijeklo meda jer vrlo često je u njih dodavan rafinirani šećer)
- Izbjegavati piletinu, janjetinu i patku
- Potrebno je jesti više ribe
- Potrebno je jesti sve vrste povrća, ali izbjegavati krumpir radi škroba
- Smanjiti konzumaciju riže, a povećati unos heljde, ječma i zobi Izbjegavati tjesteninu i proizvode od bijelog brašna Izbjegavati banane i grožđe zbog velikog udjela šećera
H. A.
