Inače tipičan stanovnik probavnog sustava čovjeka, bakterija E. Coli proteklih je tjedana izazvala veliku pažnju. Klasičan primjer zaraze E. Coli izlječiv je pomoću antibiotika, međutim znanstvenici tvrde da se ovdje radi u novom soju bakterije koji ne reagira ni na jedan od osam isprobanih antibiotika.
Istraživanja
pokazuju da novi soj preživljava loše životne uvjete koje tipična E. coli
ne bi mogla preživjeti te stvara toksine koji utječu na zdravlje ljudi. S druge
strane, ovoj bakteriji dugujemo i brojna znanstvena dostignuća. Više o E.
coli pročitajte u nastavku.
Escherichia coli je vrsta bakterije iz
roda Escherichia i porodice Enterobacteriaceae, koja je široko rasprostranjena
u prirodi. Prirodan je stanovnik crijeva ljudi i životinja, gdje pomaže u
probavi hrane. Ubraja se u tzv. koliformne bakterije –
bakterije koje se redovito nalaze u ljudskoj stolici i služe kao indikatori
fekalne kontaminacije pri sanitarnim pregledima vode za piće i namirnica. E.
coli je štapićasta Gram-negativna bakterija, može imati
kapsulu, a na površini ima flagele (izdanke) koji joj služe za
pokretanje. Aerobna je i fakultativno anaerobna bakterija, što znači da se može
razmnožavati uz prisutnost i bez prisutnosti kisika. Pripada u skupinu prilično
otpornih bakterija, u tlu može preživjeti mjesecima, a u raznim vrstama
namirnica lako se i brzo razmnožava. Ukoliko se E. coli nađe u
mokraćnom sustavu čovjeka, tada može uzrokovati infekciju u bilo kojem njegovu
dijelu. Često izaziva infekcije žučnog mjehura i žućovoda te može uzrokovati
upalu slijepog crijeva, upalu potrbušnice, gnojne upale kože i rana.
Važnost E. coli
u znanstvenim istraživanjima
Iako soj O104 uzrokuje bolesti i
smrt, postoje stotine sojeva E. coli koji ne uzrokuju nikakve
probleme. E. coli je jedan od prvih
organizama kojima je sekvenciran genetički kod, a na taj način
znanstvenici su shvatili kako funkcionira DNK. Nekoliko sojeva je modificirano
tako da djeluje na dobrobit čovječanstva. Još 1940-ih znanstvenici su shvatili
da se bakterija može razmnožavati i izmjenjivati gene. To im je poslužilo kao
uvertira u stvaranje jedne od prvih genetičkih karti. 1960-ih u
bakterijski genom dodani su novi strani geni koje je bakterija replicirala kao
da su njezini. Tako je ova bakterija postala baza za razna genetička
istraživanja diljem svijeta.
Jedan od najznačajnijih uspješnih eksperimenata za
koje je zaslužna E. coli jest stvaranje inzulina.
1970-ih znanstvenici su umetnuli gene odgovorne za kodiranje ljudskog inzulina
u bakteriju i proizveli golemu količinu hormona inzulina kojim se tretira
dijabetes. To je bilo značajno postignuće jer se do tada inzulin dobivao iz
urina konja i svinjske gušterače. E. coli se koristi u proizvodnji
antibiotika, cjepiva i drugih terapija. U novije vrijeme njena uloga
značajna je i za očuvanje okoliša jer se koristi za dobivanje butanola,
koji se smatra “zelenom alternativom” u odnosu na naftu.
Iako smo bombardirani negativnim učincima koje trenutačno
uzrokuje E. coli, svakako ne treba umanjiti znanstvena
postignuća koja je ovaj organizam omogućio.
Izvor: Biologija.com.hr
