Jesen je stigla, a s
njom i bolesti koje su:
- najčešći razlog
izostanka oboljelog s radnog mjesta ili školske nastave, - najčešći povod
odlaska liječniku i - najčešći razlog
za često neopravdano uzimanje antibiotika a to su:
Akutne infekcije gornjeg dijela dišnog sustava
Nakon dugog razdoblja visokih ljetnih temperatura stigla je konačno i jesen
praćena niskim temperaturama i većim temperaturnim razlikama između dnevnih i
noćnih vrijednosti.
Prirodna otpornost organizma je uz niske temperature znatno smanjena, a time
povećana sklonost akutnim infekcijama
gornjeg dijela dišnog sustava.
Većoj učestalosti obolijevanja doprinosi i duži boravak većeg broja ljudi u zatvorenim, nedovoljno provjetrenim prostorijama sa suhim i toplim zrakom kao
što su npr. dječji vrtići, škole, radna mjesta, kina, sredstva javnog
prijevoza i sl.
Na
sreću, većina infekcija gornjeg djela dišnog sustava je blaga i ne zahtjeva
ozbiljnije ili dugotrajnije liječenje.
Kako često obolijevamo?
Akutne
infekcije gornjeg dijela dišnog sustava ili akutne respiratorne infekcije
(ARI), su najučestalije bolesti čovjeka. Djeca obolijevaju češće (4 do 7 puta
godišnje) dok odrasle osobe obolijevaju u prosjeku 3 do 5 puta godišnje. Djeca
koja borave u dječjim vrtićima imaju najveću učestalost bolesti – čak vise od
10 puta godišnje. Razlog veće učestalosti prehlade
kod djece su nedovoljna razvijenost imunostnog sustava kao i izloženost
različitim mikroorganizmima u kontaktu s drugom djecom u vrtiću i školi Poznato je naime, da postoji više od 500
antigeno različitih tipova i podtipova mikroorganizama koji mogu uzrokovati
spomenute bolesti.
Zašto su akutne infekcije gornjeg dijela
respiratornog sustava tako
česte?
Osnovni razlozi tako velike učestalosti su :
- način prijenosa infekcije kapljičnim putem
i kontaktom (dodirom) - građa dišnog sustava čovjeka kao vrlo otvorenog organskog sustava
- postojanje velikog broja uzročnika bolesti
- nedostatna i teška prevencija bolesti
- ograničene mogućnosti liječenja
Koji su uzročnici akutnih infekcija gornjeg
dišnog sustava?
Uzročnici
bolesti mogu biti virusi i bakterije. Najučestalije, blage infekcije gornjega
dijela dišnoga sustava u oko 90 posto slučajeva uzrokuju virusi. Radi se o respiratornim virusima, te virusima gripe A, B i C, a
rjeđe bakterijama Streptoccocus pneumoniae, Streptoccocus pyogenes, Haemophilus
influenzae i Moraxella catarrhalis.
Poznato je više od 200 vrsta virusa koji izazivaju simptome prehlade.
Najčešće su to rinovirusi (grč. rhinos=nos), reovirusi, koronavirusi, virusi
parainflunce i drugi manje virulentni virusi koji izazivaju običnu prehladu.
Ostali virulentniji respiratorni virusi izazivaju febrilni respiratorni katar,
dok virusi influence tip A i B izazivaju gripu.
Kako se bolest manifestira i liječi?
Dok virusi izazivaju običnu prehladu, febrilni respiratorni katar i gripu,
bakterije češće uzrokuju upale uha, sinusa i grla primarno ili kao
bakterijsku superinfekciju nakon prethodno preboljele virusne bolesti (upala uha, upala sinusa i streptokokna
upala grla).
Obična prehlada najčešće prolazi bez povišene tjelesne temperature i
općih simptoma. Bolesnik se žali na hunjavicu i konjunktivitis (upalu očne
spojnice).Komplikacije se rijetko razvijaju, a liječenje treba biti usmjereno
na otklanjanje simptoma bolesti.
Febrilni respiratorni katar karakterizira povišena tjelesna temperatura i
prisutnost općih simptoma. Uz hunjavicu i konjunktivitis prisutni su i ostali respiratorni
simptomi: kašalj, grlobolja i promuklost. Liječenje febrilnog respiratornog
katara bez komplikacija je simptomatsko, a u slučaju razvoja komplikacija kao
što su otitis (upala uha) i sinusitis (upala sinusa) primjenjuju se i
antibiotici.
Gripa (influenca) je znatno ozbiljnija bolest gornjeg dijela dišnog sustava
uzrokovana virusima gripe koja se pojavljuje svake godine (sezonska gripa)
Antibiotici – kada?
Moramo
znati da je primjena antibiotika u liječenju akutnih nekompliciranih virusnih
infekcija dišnog sustava – neopravdana. Antibiotici
se (usprkos zahtjevu i pritisku
bolesnika i roditelja) primjenjuju u liječenju
komplikacija virusnih infekcija (sinusitisi i otitisi)
i u liječenju streptokokne angine.
Autorica teksta:
doc. dr. med. Sanja Popović Grle
KBC
Rebro – KB Jordanovac
