Koji su glavni zagađivači zraka i što čine zdravlju? 10 savjeta kako se od njih zaštititi

Zrak, maska

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi.

Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta.

Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu krizu. Onečišćeni zrak koji udiše preko 90 % ljudi, globalno zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti. Neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Proizvodnja i konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i ne-ekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije poručuju kako se aktivnosti vezane uz ovogodišnju temu, kao i sredstva potrebna za njih, ne smiju odnositi samo na dan 7. travnja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine. Koliko brinemo o našem okolišu, toliko brinemo o našem zdravlju.

Glavni zagađivač zraka su:

  1. lebdeće čestice, mješavina čvrstih i tekućih kapljica koje uglavnom nastaju izgaranjem goriva i cestovnim prometom;
  2. dušikov dioksid iz cestovnog prometa ili unutarnjih plinskih kuhala;
  3. sumpor dioksid iz sagorijevanja fosilnih goriva;
  4. ozon na razini tla, uzrokovan reakcijom sunčeve svjetlosti s onečišćujućim tvarima iz emisija vozila. 

Ovi zagađivači se razlikuju po svojim kemijskim svojstvima i sastavu te sposobnosti prodiranja u dišni sustav, međutim svima je zajedničko da bilo da se radi o kratkoročnoj ili dugotrajnoj izloženosti, mogu narušiti zdravlje pojedinca. Zagađivači zraka udisanjem dospijevaju u dišne puteve i dovode od oštećenje bilo da izazovu upalu ili oksidativni stres ili pak djeluju kao iritansi pa dovede do pogoršanja kroničnih plućnih bolesti kao što je na primjer astma.

Ako se zarazite novom varijantom COVID-a, ovo su simptomi koji ćete prvo primijetiti

LEBDEĆE ČESTICE

Onečišćivač koji najviše utječe na zdravlje svakako su lebdeće čestice (često skraćeno PM , koje se ujedno koriste i kao mjera za onečišćenje zraka). Lebdeće čestice su složena kombinacija različitih organskih i anorganskih tvari. Mogu biti u krutom i tekućem stanju pa se stoga mogu pronaći u različitim oblicima, od čađe, prašine i pepela do peludi i dima. Mikroskopski su lebdeće čestice sitne i ulaze u dišne putove te kroz alveole mogu dospjeti i u krvotok te uzrokovati ozbiljne probleme, naročito ako na sebi imaju vezane štetne spojeve poput metala. PM iz njihovog naziva znači „particulate metter” ili partikularne to jest vrlo sitne i golom oku nevidljive čestice, a broj označava njihovu veličinu.

FINE ČESTICE

Najopasnije su fine čestice (PM2,5) promjera manjeg od 2,5 μm pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. Naime, čestice većeg promjera ostanu zarobljene u nosnoj šupljini ili gornjim dišnim putevima dovodeći po iritacije, međutim njihov će štetan učinak ipak biti daleko manji. Fine čestice nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi iz automobila, grijanje na drva ili ugljen i sl.) . Njihov je promjer otprilike 3 posto promjera dlake kose, a kad njihova koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini i kad prodru duboko u pluća, mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju. Također, zbog toga što su tako male, mogu proći kroz nos i grlo te ući duboko u pluća sve do plućnih alveola, a potom i do krvotoka. Brojna su istraživanja pokazala da postoji uska veza između izloženosti PM2,5 i prerane smrti od srčanih i krvožilnih te od plućnih bolesti, a mogu dovesti i do pogoršanja već postojećih kroničnih bolesti, poput astme, KOPB i drugih bolesti dišnog sustava.

Isprobajte 6 prirodnih i jednostavnih tehnika za čišćenje pluća, a mogu biti od koristi svima

OZON

Osim lebdećih čestica velik problema kao zagađivač zraka predstavlja ozon na razini tla ili smog. Koncentracije ozona mogu doseći nezdrave razine kada je vruće i sunčano vrijeme s malo vjetra ili bez vjetra. Za razliku od ozona u gornjim slojevima atmosfere, koji se prirodno pojavljuje i koristan je zbog svojih zaštitnih svojstava, smog može imati štetne učinke i na ljude i na okoliš. Dnevne razine ozona obično su najveće navečer, a najniže oko izlaska sunca. Ozon je glavni čimbenik u izazivanju astme (ili pogoršanju), a dušikov dioksid i sumpor dioksid također mogu uzrokovati astmu, bronhijalne simptome, upalu pluća i smanjenu funkciju pluća.

10 savjeta kako se zaštititi od zagađenog zraka

Možda niste znali ali onečišćujuće tvari u zraku koje se ispuštaju u jednoj zemlji mogu atmosferom dospjeti u druga mjesta, gdje mogu uzrokovati ili doprinijeti lošoj kvaliteti zraka. Američka udruga za pluća poziva sve da se uključe u borbu za čišći i zdraviji zrak, a pružaju i jednostavne savjete kako to učiniti da biste zaštitili sebe i obitelj od negativnog utjecaja zagađenog zraka.

Ovo je 5 iznenađujućih uzročnika razvoja raka, upozoravaju liječnici

1. Svakodnevno provjeravajte stanje zagađenosti u svom gradu, a upravo će vam ta prognoza otkriti gdje se u vašoj blizini nalazi najzagađeniji zrak.

2. Izbjegavajte aktivnosti na otvorenom kada je stopa zagađenosti visoka. U tim trenucima radije vježbajte u kući ili teretani. Ograničite vrijeme koje će vaše dijete provesti izvan kuće.

3. Uvijek izbjegavajte aktivnosti uz velike prometnice, čak i ako je stanje zraka dobro. Ispušni plinovi iz automobila mogu stvoriti visoku zagađenost i par kilometara od prometnice.

4. Koristite manje energije u kućanstvu jer je upravo proizvodnja električne energije jedan od zagađivača zraka. Smanjenjem korištenja električne energije ćete poboljšati kvalitetu zraka ali i uštedjeti novce.

5. Potaknite školu koju pohađa vaše dijete da smanje izloženost emisiji stakleničkih plinova, a kako bi se to postiglo, škole ne bi trebale dozvoliti da autobusi koji djecu prevoze budu parkirani ispred škole.

6. Hodajte, vozite bicikl ili romobil umjesto automobila – kad god možete.

7. Ne palite drvo ili smeće. Upravo takav plamen je jedan od najvećih uzročnika nastanka zagađenja u većini zemalja.

8. Za uređenje okućnice ne koristite kosilice i prskalice koje troše benzin, radije posegnite za električnim napravama jer one ne onečišćuju zrak poput benzina. Ponekad će stroj za čišćenje snijega u dvorištu zagaditi zrak više od automobila.

9. Ne dozvolite nikome da puši u vašoj kući ili na radnom mjestu i podupirite mjere da javni prostori budu čisti od dima.

10. Uključite se. Informirajte se i sami procijenite koliko možete i na koje načine utjecati na smanjenje zagađenja okoliša.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!