Svjetski dan moždanog udara obilježava se na inicijativu Svjetske organizacije za moždani udar, svake godine 29. listopada.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Razumijete li što vam liječnik govori i što piše na nalazu? Provjerite jeste li zdravstveno pismeni
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Moždani udar u brojkama
Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Prema procjenama, moždani udar doživi 12.2 milijuna ljudi godišnje, a 6.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica. Na svijetu je više od 100 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.
Moždani udar u Hrvatskoj
U 2021. godini od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 5 011 osoba, odnosno 8 % svih ukupno umrlih, čime je moždani udar na trećem mjestu uzroka smrti. Ako gledamo po spolu, moždani udar nalazi se na trećem mjestu uzroka smrti i u muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca) i u žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti COVID-19). Od moždanog udara umrlo je 2 063 muškaraca i 2 948 žena.
Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim u dobi 80 i više godina kad su stope smrtnosti u žena veće no u muškaraca. Značajni porast smrtnosti vidljiv je u dobi od 60 godina u muškaraca, te iznad 65 godina u žena. Posljednjih 15-tak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, a smanjenje iznosi 55% (od 287/100.000 u 2002.g. na 129/100.000 u 2019.g.).
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311/100 000), a zemlje s najnižim stopama su Francuska, Lihtenštajn (36/100 000) i Švicarska (40/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
- Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
Simptomi visokog krvnog tlaka koji vas mogu smjestiti u bolnicu, upozoravaju liječnici
Izvor: HZJZ
Foto: Shutterstock
