Zdravlje

Zdravlje

Ovih 9 stvari morate znati o debljini, a nemaju previše veze s onim što jedete

Kako bi naši napori protiv debljine bili učinkoviti moramo raditi zajedno na svim korijenskim uzrocima debljine u društvu, piše HZJZ povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini.

Pojednostavljivanjem ove bolesti na samo jedan uzrok možemo samo otežati njeno liječenje. Zato moramo podizati svjesnost o uzrocima debljine i olakšati pristup relevantnim informacijama.

Najjednostavnijih 15 savjeta kako pri svakom obroku unijeti što manje kalorija

1. BIOLOGIJA

Ljudsko tijelo ima ugrađene mehanizme za zaštitu od gladi – zbog toga može biti teško kontinuirano gubiti tjelesnu masu.

2. HRANA

Visoko prerađena hrana, koja je sada raširena diljem svijeta, pridonosi brzom rastu učestalosti debljine.

3. GENETSKI RIZIK

Naši geni odgovorni su za negdje između 40% i 70% vjerojatnosti za razvoj debljine.

4. PRISTUP ZDRAVSTVENOJ SKRBI

Bez pristupa educiranim stručnjacima iz sustava zdravstvene skrbi većina ljudi koja pati od debljine neće ostvariti i dugoročno zadržati ciljanu zdravu tjelesnu masu.

5. ŽIVOTNI DOGAĐAJI

Prenatalno razdoblje, rana odrasla dob, trudnoća, bolesti i lijekovi svi mogu imati utjecaja na dobitak tjelesne mase.

6. OGLAŠAVANJE

Postoji kompleksna povezanost između prehrambenih sustava i zdravlja, s poznatom vezom između oglašavanja namirnica i debljine.

7. MENTALNO ZDRAVLJE

Simptomi nekih poremećaja mentalnog zdravlja i lijekovi korišteni za njihovo liječenje mogu dovesti do dobitka tjelesne mase.

8. SPAVANJE

Nedostatak sna remeti hormone koji mogu imati utjecaja na tjelesnu masu – baš kao i visoke razine stresa.

9. STIGMA

Diskriminacija i stigma na osnovu tjelesne mase mogu imati značajne posljedice na nekoga s debljinom.

Bolest epidemijskih razmjera

Debljinu definiramo kao bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, tj. hranom se unosi više energije nego što je organizam može potrošiti. Prekomjerna tjelesna masa i debljina su bolesti epidemijskih razmjera, te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66.

Prema Europskoj strategiji za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prekomjerna tjelesna masa i debljina su rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti:

  1. kardiovaskularnih bolest,
  2. šećerne bolesti tipa 2,
  3. kronične opstruktivne plućne bolesti,
  4. nekih sijela tumora te
  5. mentalnih poremećaja.

Debljinu se lako može odrediti računanjem indeksa tjelesne mase (ITM, poznatog i kao BMI od engl. body mass index) koji predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima. Preporučena tjelesna masa za odraslu osobu iznosi 18,5 – 25 kg/m2.

Koliko je vaš indeks tjelesne mase? Izračunajte i saznajte imate li razloga za brigu

HZJZ

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo