Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova.
Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara.
I vaša štitnjača trpi posljedice neugodnih vrućina – čak i ako nemate problema sa zdravljem
Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?
- Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
- Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
- Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
- Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
- Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
- UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
- UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku
Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?
Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:
- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
- Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.
Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.
Simptomi toplinskog udara:
- Crvena i vruća koža
- Glavobolja
- Smušenost
- Grčevi u mišićima
- Mučnina
- Malaksalost
- Razdražljivost
- Ubrzani puls (rad srca)
- Ubrzano disanje
- Nesvjestica
- Tjelesna temperatura iznad 40°C
Tko je u najvećem riziku?
- Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
- Osobe starije od 65 godina
- Djeca
- Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…
Izvor: HZJZ
Foto: Shutterstock