Sindrom iritabilnog crijeva (IBS, irritable bowel syndrome) čest je poremećaj koji se očituje bolovima u trbuhu i promijenjenim ritmom pražnjenja crijeva u trajanju od najmanje tri mjeseca.
Zahvaća tanko i debelo crijevo, a od poremećaja pati deset do 15 posto odraslih osoba, najčešće žena. IBS je jedan od najčešćih poremećaja koje susreću specijalisti gastroenterolozi i liječnici obiteljske medicine u svakodnevnoj praksi.
Osnovni simptomi sindroma iritabilnog kolona uključuju promjene u pokretljivosti crijeva, a to su:
- Razdoblja konstipacije i dijareje
- Grčevi u donjem dijelu abdomena, posebno izraženi nakon unosa hrane
- Prekomjerno stvaranje plinova
- Osjećaj nadutosti u donjem dijelu abdomena.
Točan uzrok nije poznat, no pretpostavlja se da nastanku sindroma pogoduju upale i infekcije, stres, poremećaj ravnoteže neurotransmitera i sl. Također, identificirani su neki prehrambeni čimbenici koji utječu na razvoj bolesti i pogoršanje simptoma, a to su preosjetljivost na hranu, neravnoteža crijevne mikroflore, pretjeran unos masnoća, prejedanje, neredovito i prebrzo konzumiranje hrane te prevelik unos alkohola, kave i gaziranih pića.
Uloga prehrane u olakšavanju simptoma
Ne postoji univerzalna prehrana koja bi se mogla preporučiti za sve osobe sa sindromom iritabilnog crijeva. Ipak, bez obzira na to koji su pravi čimbenici uslijed kojega nastaje bolest – infekcija, hormoni, stres ili neravnoteža crijevne mikroflore – promjena prehrambenih navika može imati značajan utjecaj na bol i nelagodu koju osjećaju osobe koje pate od sindroma.
Tako postoji cijeli niz namirnica koje je uputno izbjegavati u slučaju sindroma iritabilnog crijeva, od kojih najviše blagodati pruža izostavljanje masne hrane te alkohola, kave i gaziranih pića. U određenim situacijama ne preporučuje se neoguljeno voće i mahunarke te cjelovite žitarice zbog visokog udjela netopljivih vlakana. Jake i agresivne začine, mekinje, zaprške i pohanu hranu kao i općenito neredovito i prebrzo konzumiranje hrane također valja izbjegavati.
Prema novijim spoznajama restriktivna prehrana siromašna određenim prirodnim šećerima ublažava osjećaj nadutosti, smanjuje količinu plinova, olakšava bol u trbuhu te druge simptome u oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva. U tu svrhu iz prehrane treba izbaciti hranu bogatu određenim prirodnim šećerima (fermentabilnim šećerima, oligosaharidima, disaharidima, monosaharidima i poliolima – tzv. FODMAP hrana) poput raži, pšenice, češnjaka, luka, artičoka, gljiva, cvjetače, graha, slanutka, leće, mliječnih proizvoda osim tvrdog sira, meda, jabuka, kruški, lubenice i manga.
Iako prehrana koja isključuje tzv. FODMAP hranu ne djeluje kod svih oboljelih, sve veći broj stručnjaka podržava njene principe. Ipak, takva je prehrana poprilično složena i potrebno je provoditi uz nadzor liječnika ili nutricionista kako bi prehrana i dalje ostala nutritivno uravnotežena.
Prehrana oboljelih od sindroma iritabilnog crijeva trebala bi sadržavati fermentirane mliječne proizvode (posebice ako sadrže probiotike), kuhane žitarice, dvopek i kukuruzni kruh, hranu bogatu topljivim vlaknima poput zobi i mljevenog lana, meso peradi i riba pripremljenu kuhanjem, parenjem ili blagim pirjanjem, zatim kuhano i sirovo povrće (osim kupusnjača i mahunarki koje mogu uzrokovati nadutost). Poželjno je piti dosta tekućine, najbolje izvorske vode i blagih biljnim čajeva, a preporučuje se i redovita tjelesna aktivnost. Svakako je korisno jesti polako, redovito i umjereno te individualno birati namirnice koje ne izazivaju simptome.
Od koristi može biti i uzimanje dodataka prehrani – poglavito ulja paprene metvice, probiotika, prebiotika i aminokiseline triptofan.
Selektivni enterosorbent (Enterosgel®) u terapiji IBS-a
Osim promjene prehrambenih navika, od koristi oboljelima mogu biti selektivni enterosorbenti (Enterosgel®) čija dokazana široka primjena, među ostalim, ima pozitivan učinak na cijeli niz stanja i bolesti koja u osnovi imaju poremećaje probavnog sustava.
Konkretno, selektivni enterosorbent uzet u dnevnoj dozi od 45 grama (15 grama tri puta dnevno, jedan sat prije obroka) već u prvom tjednu nakon primjene normalizira peristaltiku crijeva i potiče optimalno formiranje stolice te smanjuje bol vezanu uz brojne bolesti probavnog sustava pa tako i sindroma iritabilnog kolona. Također, istraživanja ukazuju na smanjenu pojavu nadutosti što se djelomično može pripisati pozitivnom učinku tog pripravka na crijevnu mikrofloru. Naime, pokazalo se da samo jedan gram selektivnog enterosorbenta apsorbira više od 1014 patogenih bakterija, pritom ne utječući na normalnu i poželjnu crijevnu mikrofloru.
Spomenuta supstanca toliko je učinkovita u borbi s nepoželjnim bakterijama da upotrebljena u terapiji crijevne disbioze popravlja status crijevne mikrobiote u čak 98 posto pacijenata, povećavajući razinu poželjnih bifidobakterija i laktobacila te smanjujući broj oportunističkih bakterija. Povoljan učinak se može pripisati i svojstvu podizanja antioksidativne obrambene sposobnosti crijeva, budući da selektivni enterosorbent “upija” i odstranjuje produkte oksidativnog stresa te pomaže u opskrbi organizma prirodnim antioksidansima (vitaminom A, E i C). Veliku korist oboljelima pruža i na način što djeluje protuupalno ubrzavajući obnavljanje i oporavak sluznice.
Rezultati istraživanja ukazuju i na dodatnu pogodnost ove aktivne tvari i to u poboljšanju probavne funkcije crijeva. Pozitivne promjene mogu se primijetiti i na metaboličkoj razini u vidu smanjenja razine leukocita, neprobavljene celuloze, pojave steatoreje (masne stolice) i kreatoreje (neprobavljeni proteini u stolici) što ukazuje na pozitivan učinak pri probavi hrane, a samim time i apsorpciji hranjivih tvari.
Posebno formulirani elektivni enterosorbent pokazao se kao visoko učinkovit pripravak bez negativnih nuspojava niti nepovoljnog učinka na status vitamina, minerala, enzima i drugih tvari te, uz standardnu terapiju, može olakšati tegobe osobama sa sindromom iritabilnog kolona.
Autorica teksta: Dr.sc. Darija Vranešić Bender,
KBC Zagreb, Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka d.o.o.
