Gotovo četvrtina stanovništva pati od neke vrste alergija, a u sve većem postotku su to djeca, oko 30 posto. Najčešće su alergije na hranu, pelud, grinje i sl. Nedavno istraživanje tima stručnjaka u San Diegu otkrilo je kako bi se neke vrste alergija ipak mogle spriječiti.
Danas malo
ljudi živi u zdravim seoskim sredinama, jedemo lošu i nezdravu hranu, udišemo zagađen
zrak…, sve su to činjenice koje nikako ne pridonose sprječavanju alergija. Uz
sve to, neki roditelji čuvaju djecu pod staklenim zvonom ne puštajući ih da se
slobodno igraju vani, pa i uprljaju. Griješe li? Da, tvrde stručnjaci koji
smatraju da bi se djeca trebala igrati u prljavštini, a presterilizirani uvjeti
nisu poželjni. S navedenim se složio i naš sugovornik dr. Stipe Čular, specijalist
pedijatrije i dječje alergologije iz pedijatrijske ordinacije “Dr. Stipe Čular”.
“Posljednjih desetljeća raste
snažni naglasak u službi preventivne medicine pod zajedničkim 
nazivnikom “zdravi život”. Istovremeno, letimičan pogled na
epidemiologiju morbiditeta današnjice pokazuje snažni porast alergijskih
bolesti, i to posebno u visokorazvijenim zemljama s najvišim higijenskim
standardima. Termin higijena nastao je prema imenu grčke božice zdravlja
Higijeje. Prema definiciji obuhvaća opće i praktične postupke koji osiguravaju
dobro zdravlje i čistoću te služe u sprječavanju bolesti i njihovog širenja,
odnosno održavanju zdravlja i zdravog života. Uvažavajući te činjenice, logično
se zapitati kako postupci koji bi trebali biti u službi sprečavanja bolesti
imaju suprotan učinak, odnosno ima li i koja je uzročna veza između higijene i
povećane incidencije npr. spomenutih alergijskih bolesti. Alergija ili
preosjetljivost je lokalna upalna (npr. alergijski rinokonjuktivitis) ili
sistemna (npr. anafilaktički šok)
reakcija na strane tvari koje zovemo alergenima. Alergeni su ubikvitarne tvari
koje nealergičnim osobama nisu štetne (peludi, životinjske dlake,…) ili su
čak potrebne (bjelančevine kravljeg mlijeka, jaja), a alergičnim osobama
mogu izazvati neželjene reakcije, uključujući i iznenadnu smrt. Kako bi
spoznali i riješili problem, treba odgovoriti na pitanje zašto. Statistički
vidljiva obiteljska predispozicija usmjerava medicinske istraživače na genom. I
doista, pronalaze se mnogi geni odgovorni za nastanak alergijskih bolesti (astma).
Međutim, isti statistički podaci govore o visokoj incidenciji bolesti u
visokorazvijenim zemljama, dakle vezuju pojavnost bolesti uz nepromjenjivi
genom s načinom života ili jednostavnije rečeno, da bi određeni geni izazvali
bolest, moramo ih određenim načinom života potaknuti na to. Tako se rađa “higijenska teorija”, a u medicinske izraze uvodi pojam “pretjerane higijene“.
Spomenuta istraživanja
su pokazala kako izloženost bakterijama tijekom djetinjstva može imati važnu
ulogu u prevenciji alergija. Takozvana pretjerana “higijenska načela“ objašnjavaju
nevjerojatan porast broja djece koja pate od alergija, posebice u razvijenim
zemljama. Stručnjaci pozivaju roditelje da svojoj djeci omoguće više slobode u
igri na otvorenom, je
r su neke bakterije uistinu dobre za naš organizam. Unatoč
tome, veliki je broj paranoičnih roditelja koji često brane svojoj djeci
igranje vani, u prljavštini, pa puno djece ne uživaju u
odgovarajućem djetinjstvu. No, treba li uistinu kriviti roditelje ili su oni bombardirani
reklamama antibakterijskih proizvoda koje bi trebali kupovati svojoj djeci kako
bi bila zdrava i čista? Nije li upravo
to pogrešno? Ne čini li pretjerana higijena i strah od vrebanja
bakterija u svakom kutu lošu otpornost organizma na alergije i niz drugih
bolesti?
Roditelji
bi trebali shvatiti kako je prirodno i zdravo za djecu da se igraju vani, uprljaju i da to neće naštetiti njihovom djetetu. To naravno ne znači da djeca
trebaju biti zapuštena, prljava i sl. Trebali bi paziti da njihova djeca budu
čista održavajući im svakodnevno higijenu, ali držati ih pod staklenim zvonom i
ne dopuštati im izloženost bakterijama, jako je štetno.
“Patogeneza alergijskih bolesti leži u ranom
razvoju imunog sustava. Pomagački T limfociti će se već in utero, a kasnije i
postnatalno, diferencirati u svoje subpopulacije, ovisno o vrsti antigena koji
ih potiče. Tako je Th1 limfocitna populacija potaknuta uglavnom bakterijskim
antigenima te izostanak njihove stimulacije dovodi do prevage limfocitne
populacije Th2 koja potaknuta alergenima izaziva alergijske reakcije.
Jednostavnije rečeno, nepravilno treniran imuni 
sustav (sterilni uvjeti,
antibiotici) priprema se za neadekvatnu reakciju, slabi obrambenu reakciju na
štetne, a jača na neštetne tvari. Uvažavajući farmakologijsku izreku ″lijek je u odgovarajućoj dozi lijek, a u neodgovarajućoj otrov″, zaključno možemo reći da manjak higijene, kao i pretjerana higijena,
predstavlja stanovitu opasnost po zdravlje“, savjetuje dr. Čular.
Zabrinjava
činjenica da čak četvero od deset ljudi pati od alergija, a broj djece s alergijama na
hranu se utrostručio u posljednjih desetak godina. Veliki je postotak je onih
koji imaju tešku dijagnozu poremećaja imunološkog sustava, a neki od njih su
čak i opasni za život.
U svakom slučaju, bilo bi dobro vratiti se nekadašnjim
zdravim životnim navikama. No, u današnje vrijeme to je gotovo nemoguće. Zato
bismo trebali, barem tamo gdje možemo, više pripaziti na sebe i na svoje zdravlje.
Ivana Grbavac
