Dlakavi jezik ili „hairy tongue“ može izgledati neobično i zabrinjavajuće, ali obično nije ozbiljno. Saznajte što uzrokuje ovo stanje, koji su simptomi i kada je potreban liječnički savjet.
Dlakavi jezik (lat. lingua villosa) je relativno česta, uglavnom bezazlena promjena na jeziku koja nastaje zbog promjena na filiformnim papilama – sitnim izraslinama nalik dlačicama koje se prirodno nalaze na površini jezika. Procjenjuje se da se ovo stanje može javiti kod do 13% populacije.
Kod dlakavog jezika dolazi do produljenja i zadebljanja tih papila, koje potom mogu promijeniti boju i poprimiti smeđi, crni, žuti, zeleni, pa čak i bijeli ili ružičasti izgled. Upravo zbog tog „dlačastog“ izgleda stanje često izaziva zabrinutost, iako je u većini slučajeva riječ o prolaznom i bezopasnom problemu.
Koji su simptomi dlakavog jezika?
Filiformne papile inače su dugačke oko 1 milimetar i imaju važnu ulogu u održavanju čistoće jezika te u zadržavanju hrane tijekom žvakanja. Kod nekih osoba dolazi do nakupljanja keratina – iste tvari od koje su građeni kosa i nokti – zbog čega papile ne otpadaju normalno, već nastavljaju rasti.
U izraženijim slučajevima „dlačice“ na jeziku mogu narasti i do 18 milimetara u duljinu te oko 2 milimetra u širinu. Tada jezik često poprima tamnu, ponekad gotovo crnu boju, no boja može varirati ovisno o uzroku i prisutnim mikroorganizmima.
Dlakavi jezik najčešće ne uzrokuje bol, ali se mogu javiti:
- neobičan ili neugodan okus u ustima
- osjećaj peckanja, žarenja ili škakljanja na jeziku
- neugodan zadah (halitoza)
Važno je naglasiti da pukotine ili brazde na jeziku same po sebi ne znače dlakavi jezik i smatraju se zasebnom pojavom.
Zašto nastaje dlakavi jezik?
Postoji više čimbenika koji mogu pridonijeti razvoju dlakavog jezika. Najčešći uključuju:
- lošu oralnu higijenu
- dehidraciju i smanjeno lučenje sline (suha usta)
- pretjeranu konzumaciju kave ili čaja
- pušenje i druge oblike uporabe duhana
- prehranu pretežno mekanom hranom, bez dovoljno mehaničkog „čišćenja“ jezika
- korištenje određenih vodica za ispiranje usta (osobito onih s klorheksidinom ili peroksidom)
- radioterapiju
- konzumaciju alkohola ili kokaina
Lijekovi koji mogu potaknuti pojavu dlakavog jezika
Određeni lijekovi mogu promijeniti prirodnu ravnotežu bakterija i gljivica u usnoj šupljini ili uzrokovati suhoću usta, što pogoduje razvoju dlakavog jezika. Među najčešćima su antibiotici, ali i:
- kemoterapija
- antipsihotici
- antidepresivi
- radioterapija
- metildopa
- lansoprazol (Prevacid)
- interferon
Važno je naglasiti da se dlakavi jezik neće razviti kod svih osoba koje uzimaju ove lijekove. Rizik je veći kod osoba starijih od 40 godina, dok je stanje rijetko u dječjoj dobi i kod dojenčadi.
Kako se dijagnosticira?
U većini slučajeva dijagnoza se postavlja jednostavnim pregledom jezika kod liječnika ili stomatologa. Ako postoji sumnja da bakterije ili gljivice dodatno pogoršavaju stanje, liječnik može uzeti bris ili uzorak naslaga s jezika radi mikrobiološke analize.
Na temelju nalaza, kao i podataka o navikama (npr. pušenje, prehrana, unos tekućine) i terapijama koje pacijent koristi, izrađuje se individualni plan liječenja.
Kako se liječi dlakavi jezik?
U velikom broju slučajeva dlakavi jezik može se uspješno riješiti uz poboljšanje oralne higijene. Preporučuje se:
- redovito četkanje jezika (po potrebi uz sodu bikarbonu ili 3% vodikov peroksid)
- korištenje strugača za jezik
- prestanak pušenja
- dovoljan unos tekućine kako bi se spriječila dehidracija
- umjerena konzumacija kave i čaja
- uključivanje čvršće, grublje hrane u prehranu, koja prirodno pomaže u čišćenju jezika
Ako je dlakavi jezik povezan s određenim lijekom, promjene se često povlače tek nakon prestanka uzimanja te terapije (u dogovoru s liječnikom).
U rijetkim slučajevima, kada osnovne mjere ne daju rezultate, mogu se koristiti antifungalni lijekovi, retinoidi, lasersko uklanjanje ili elektrodesikacija.
Moguće komplikacije
Dlakavi jezik rijetko dovodi do ozbiljnih komplikacija. Najčešće je povezan s lošom oralnom higijenom i prekomjernim rastom bakterija ili gljivica. Ipak, u izrazito rijetkim slučajevima, nekontrolirani rast mikroorganizama može dovesti do sistemskih infekcija ako uđu u krvotok, što zahtijeva hitno liječenje.
Kada se javiti liječniku?
Važno je redovito obavljati preventivne preglede, osobito ako ste na terapiji antibioticima, kemoterapiji ili radioterapiji. Svaku promjenu na jeziku, uključujući pojavu dlakavog jezika, treba pravodobno prijaviti liječniku ili stomatologu.
Hitnu medicinsku pomoć potrebno je potražiti ako promjene u ustima uzrokuju otežano gutanje ili disanje.
(Ordinacija.hr)
