Tagatoza je gotovo jednako slatka kao obični šećer, ima znatno manje kalorija i mogla bi biti pogodna za osobe s dijabetesom.
Umjetni zaslađivači godinama su se promovirali kao zdravija alternativa šećeru, no sve više istraživanja upozorava da neki od najpopularnijih beskaloričnih zaslađivača mogu imati neželjene metaboličke učinke. Upravo zato znanstvenici, piše ScienceAlert, sve više pažnje posvećuju prirodnim alternativama koje bi mogle ponuditi bolji balans između okusa i zdravlja.
Jedna od njih je tagatoza, rijedak prirodni šećer koji bi se u budućnosti mogao proizvoditi u znatno većim količinama zahvaljujući inovativnoj biotehnološkoj metodi koja koristi enzime iz sluzave plijesni.
Slatka kao šećer, ali s manje kalorija
Tagatoza ima čak 92% slatkoće običnog stolnog šećera (saharoze), ali pritom sadrži samo oko trećinu kalorija. Ono što je posebno važno jest činjenica da, za razliku od saharoze i nekih umjetnih zaslađivača visokog intenziteta, ne uzrokuje nagli porast razine inzulina u krvi. Zbog toga se smatra potencijalno zanimljivom opcijom za osobe s dijabetesom ili poremećajima regulacije glukoze.
Istraživači sa Sveučilišta Tufts, u suradnji s biotehnološkim tvrtkama Manus Bio iz SAD-a i Kcat Enzymatic iz Indije, proveli su studiju „dokaza koncepta“ kojom su pokazali da se tagatoza može proizvoditi učinkovito i održivo – što je dosad bila glavna prepreka njezinoj široj primjeni.
Naime, tagatoza se prirodno pojavljuje samo u malim količinama u određenim mliječnim proizvodima i voću, zbog čega je njezina proizvodnja dosad bila ograničena i skupa. Ipak, ona predstavlja potencijalno zdraviju alternativu i saharozi i umjetnim zaslađivačima, koji mogu izazvati izražene inzulinske skokove.
Kako se tagatoza ponaša u organizmu?
Jedan od razloga zašto tagatoza ima povoljniji metabolički učinak jest način na koji se probavlja. Velik dio ovog šećera fermentira se u debelom crijevu, dok se samo djelomično apsorbira u krvotok putem tankog crijeva. U probavnom sustavu metabolizira se slično fruktozi, što znači da bi osobe s intolerancijom na fruktozu trebale biti oprezne. Ipak, tagatozu su kao sigurnu za konzumaciju priznali i Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) te Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Osim povoljnog utjecaja na razinu šećera u krvi, tagatoza ima i druge potencijalne prednosti. Smatra se „prijateljskom za zube“, a neka početna istraživanja sugeriraju da može imati i prebiotički učinak na oralni mikrobiom. Za razliku od saharoze, koja potiče rast bakterija odgovornih za karijes, tagatoza može ograničiti rast štetnih mikroorganizama u usnoj šupljini.
Još jedna važna prednost jest to što se može koristiti u pečenju, što nije slučaj s mnogim drugim zaslađivačima visokog intenziteta koji gube stabilnost pri visokim temperaturama.
Novi biotehnološki pristup
Iako je potencijal velik, tržište tagatoze zasad je ograničeno zbog proizvodnih izazova. – Postoje već razvijeni procesi za proizvodnju tagatoze, ali oni su neučinkoviti i vrlo skupi – objašnjava biološki inženjer Nik Nair sa Sveučilišta Tufts.
Njegov tim razvio je novu metodu kojom se bakterija Escherichia coli genetski modificira kako bi djelovala kao svojevrsna „mikrotvornica“. U bakterije su ugrađeni specifični enzimi koji omogućuju pretvorbu glukoze u tagatozu.
Ključnu ulogu u tom procesu ima novootkriveni enzim iz sluzave plijesni, nazvan galaktoza-1-fosfat-selektivna fosfataza (Gal1P). Taj enzim najprije pretvara glukozu u galaktozu, a zatim se galaktoza pomoću drugog enzima pretvara u tagatozu.
Znatno veći prinos i pogled u budućnost
Zahvaljujući ovom inovativnom pristupu, istraživači su postigli prinos proizvodnje do 95%, što je znatno više u usporedbi s dosadašnjim metodama, koje su omogućavale tek 40 do 77% prinosa.
– Ključna inovacija bila je pronalazak enzima Gal1P i njegovo ugrađivanje u proizvodne bakterije. Time smo preokrenuli prirodni biološki proces u kojem se galaktoza razgrađuje u glukozu i umjesto toga omogućili proizvodnju galaktoze iz glukoze, koja potom služi kao temelj za sintezu tagatoze i potencijalno drugih rijetkih šećera – ističe Nair.
Iako je potrebno dodatno optimizirati proizvodni proces, znanstvenici vjeruju da bi ovaj pristup mogao otvoriti vrata široj dostupnosti rijetkih šećera u prehrambenoj industriji.
Prema procjenama, tržište tagatoze moglo bi do 2032. godine dosegnuti vrijednost od 250 milijuna američkih dolara. Rezultati istraživanja objavljeni su u znanstvenom časopisu Cell Reports Physical Science.
(Ordinacija.hr)
