Arterijska hipertenzija često nema nikakvih simptoma, ali tijekom godina nanosi veliku štetu ljudskom organizmu. Kako prevenirati, ali i “držati pod kontrolom” krvni tlak, otkriva nam kardiolog Igor Šesto iz Klinike Magdalena.
Hrvatska se nalazi na samom vrhu europske ljestvice kada je riječ o broju oboljelih od arterijske hipertenzije – bolesti koja često godinama prolazi neprimijećeno, a može imati kobne posljedice. Unatoč dostupnosti jednostavnih metoda prevencije i kontrole, visoki krvni tlak i dalje je jedan od glavnih uzroka smrtnosti i kroničnih problema sa zdravljem. Zašto smo kao nacija posebno ugroženi, kako prepoznati prve znakove i koje male promjene u svakodnevici mogu napraviti veliku razliku, otkrivamo kroz razgovor s Igorom Šestom, specijalistom kardiologije i voditeljem Odjela i Zavoda za kardiologiju Klinike Magdalena.
Hrvatska je na vrhu Europe po broju oboljelih. Zašto je situacija kod nas tako ozbiljna?
– Hrvatska se godinama nalazi među europskim zemljama s najvišom stopom oboljelih od arterijske hipertenzije. Na to utječu brojni faktori – prehrana bogata solju, suhomesnatim proizvodima i zasićenim mastima, niska razina tjelesne aktivnosti te prekomjerna konzumacija alkohola i pušenje. Uz to, postoji i manjak preventivne zdravstvene kulture: ljudi rijetko odlaze na sistematske preglede, a krvni tlak često se ne mjeri dok se ne pojave komplikacije. Tu su i socioekonomski faktori, kao što je stres povezan s poslom, financijama i općenito životnim uvjetima, što dodatno povećava rizik.
Koliko je podmukla ova bolest, s obzirom na to da gotovo polovica ljudi ni ne zna da ju ima?
– Hipertenzija se s razlogom naziva “tihim ubojicom”. U velikom broju slučajeva nema nikakvih simptoma, sve dok ne dođe do ozbiljnih posljedica, poput srčanog ili moždanog udara, zatajenja bubrega ili oštećenja vida. Ljudi mogu godinama živjeti s povišenim tlakom, a da to ne znaju. Upravo zato je redovito mjerenje tlaka ključno, a jednostavno je, brzo i neinvazivno te može spriječiti ozbiljne komplikacije.
Koje simptome ljudi najčešće zanemaruju, a koji bi mogli biti prvi znak za uzbunu?
– Simptomi hipertenzije često su nespecifični i lako ih je pripisati svakodnevnom umoru ili stresu. Među njima su tupa glavobolja, osobito ujutro, vrtoglavica, zamućen vid, osjećaj umora i slabosti, krvarenje iz nosa te zujanje u ušima. Iako se ovi simptomi ne pojavljuju kod svih, njihov povremeni ili učestali nastup može biti znak da je vrijeme za kontrolu krvnog tlaka.
Koje jednostavne navike svatko od nas može uvesti već danas kako bi se smanjio rizik?
– Promjena životnih navika može značajno smanjiti rizik od razvoja hipertenzije. Neki koraci koje možemo odmah primijeniti uključuju: smanjenje unosa soli (kuhati sa što manje soli, izbjegavati grickalice i prerađene proizvode), zdrava prehrana što podrazumijeva voće, povrće, integralne žitarice i manje zasićenih masti, redovita tjelesna aktivnost, a to je barem 30 minuta umjerene aktivnosti pet puta tjedno. Također, važno je izbjegavati pušenje i konzumaciju alkohola, naučiti upravljati stresom, na primjer uvesti tehnike opuštanja poput dubokog disanja, meditacije, joge ili šetnje. I, još jednom naglašavam, redovito mjeriti krvni tlak, posebno nakon 40. godine života.
Koliko soli dnevno preporučujete, i zašto je smanjenje unosa soli toliko važno?
– Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje unos manje od 5 grama soli dnevno za odrasle, što je otprilike jedna čajna žličica. U Hrvatskoj se, nažalost, prosječno unosi i 11 do 12 grama dnevno. Sol povećava krvni tlak jer zadržava vodu u organizmu, što povećava volumen krvi i opterećuje srce i krvne žile. Smanjenje unosa soli jedna je od najučinkovitijih mjera za smanjenje rizika od hipertenzije.
Kako stres i nedostatak sna utječu na povećanje rizika bolesti?
– Kronični stres i loš san izravno utječu na zdravlje krvnih žila. Stres povećava razinu hormona poput adrenalina i kortizola, koji povisuju krvni tlak i ubrzavaju rad srca. Nedostatak sna, osobito ako je dugotrajan, narušava prirodne regenerativne procese u tijelu, utječe na metabolizam i povećava rizik od pretilosti, dijabetesa i povišenog krvnog tlaka. Kvalitetan san i primjenjivanje tehnika za upravljanje stresom važni su aspekti prevencije.
Ako već postoje rizični faktori u obitelji, koliko često treba obavljati kontrolu i koje pretrage napraviti?
– Ako u obitelji postoji povijest hipertenzije, srčanih bolesti ili moždanog udara, preporučuje se kontrola krvnog tlaka barem jednom godišnje i prije navršenih 40 godina. Osim toga, korisno je redovito provjeravati razinu kolesterola i šećera u krvi, EKG i ultrazvuk srca, funkciju bubrega (kreatinin, urea, albumin u mokraći) i napraviti pregled očne pozadine (hipertenzija može oštetiti krvne žile u mrežnici). Rana detekcija može značiti veliku razliku u ishodu bolesti.
Obavite pregled i sačuvajte zdravlje!
Vrhunski stručnjaci za bolesti srca i krvnih žila iz Klinike Magdalena svjesni su statistike koja kaže da je Hrvatska prva u Europi po broju oboljelih od arterijske hipertenzije. Stoga su osmislili prevencijski paket koji sadržava najvažnije preglede. Paket je namijenjen pacijentima koji žele ispitati i optimizirati terapiju vrijednosti krvnoga tlaka, a uključuje kardiološke konzultacije i pregled, EKG s očitanjem, transtorakalni ultrazvuk srca (TTE) i holter tlaka. Već danas se naručite i svoj tlak stavite pod kontrolu te spriječite zdravstvene komplikacije koje može izazvati arterijska hipertenzija, bolest koju nazivaju i “tihi ubojica” modernog doba.
Sadržaj nastao u suradnji s Klinikom Magdalena.
Foto: Shutterstock, Klinika Magdalena
