Proširene i paučinaste vene česta su pojava, osobito kod žena, no osim estetske brige, mogu ukazivati na ozbiljnije probleme s cirkulacijom. Donosimo sve o uzrocima, simptomima i modernim metodama liječenja koje mogu spriječiti opasne komplikacije.
Proširene vene, one izbočene, kvrgave i često plavkaste žile koje se najčešće javljaju na nogama, mnogo su više od estetskog nedostatka. One su znak oslabljene funkcije vena koje se bore s vraćanjem krvi prema srcu, radeći protiv sile teže. Dok su za mnoge ljude proširene vene i njihova blaža varijanta, takozvane paučinaste vene, prvenstveno kozmetička briga, one mogu uzrokovati i značajnu bol, osjećaj težine i nelagodu, a u nekim slučajevima dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih problema. Svaka površinska vena, ona koja je blizu kože, može postati varikozna, no problem je najizraženiji na donjim ekstremitetima jer uspravno stajanje i hodanje povećavaju pritisak u venama tog dijela tijela.
Venski refluks
Da bismo razumjeli zašto vene “pucaju” ili postaju proširene, ključno je poznavati njihovu funkciju. Arterije dovode krv bogatu kisikom od srca do ostatka tijela, dok vene vraćaju deoksigeniranu krv natrag u srce. U nogama, taj je zadatak posebno težak zbog gravitacije. Zbog toga su vene opremljene sićušnim jednosmjernim zaliscima koji se otvaraju kako bi propustili krv prema srcu i zatvaraju kako bi spriječili njezin povratak. Kada ti zalisci oslabe ili se oštete, krv može teći unatrag i nakupljati se u veni. To stanje, poznato kao venski refluks, uzrokuje povećanje tlaka, zbog čega se vene rastežu, uvijaju i postaju vidljive ispod kože. U ovom procesu ključnu ulogu igra i mišićna pumpa potkoljenice, gdje mišići pri kretanju stišću duboke vene i tako pomažu potiskivati krv prema gore.
Iako se mogu javiti kod bilo koga, određeni faktori značajno povećavaju rizik od razvoja proširenih vena. Genetika igra veliku ulogu, pa ako su vaši roditelji ili bliski srodnici imali problema s venama, veća je vjerojatnost da ćete ih imati i vi. Starenje prirodno uzrokuje trošenje zalistaka, a žene su sklonije ovom stanju zbog hormonalnih promjena tijekom menstrualnog ciklusa, trudnoće ili menopauze, koje mogu opustiti stijenke vena. Trudnoća dodatno povećava volumen krvi u tijelu, što stvara dodatan pritisak. Prekomjerna tjelesna težina također opterećuje vene, kao i poslovi ili životne navike koje uključuju dugotrajno stajanje ili sjedenje, jer nedostatak kretanja otežava pravilnu cirkulaciju.
Osim vidljivih plavih i izvijuganih “cesta” na nogama, varikozne vene mogu uzrokovati i niz drugih simptoma. Mnogi se žale na tupu bol ili konstantan osjećaj težine u nogama, osobito nakon dugog stajanja. Česti su i peckanje, pulsiranje, grčevi u mišićima te oticanje potkoljenica i gležnjeva. Može se javiti i svrbež oko jedne ili više vena te promjene u boji kože koja postaje smećkasta. Iako su komplikacije rijetke, važno je znati prepoznati znakove za uzbunu. Ako primijetite bolne rane ili čireve (ulkuse) koji ne zacjeljuju, osobito u blizini gležnjeva, ili ako osjetite iznenadnu bol uz oticanje i crvenilo noge, odmah potražite liječničku pomoć jer to može ukazivati na stvaranje krvnog ugruška (duboka venska tromboza). Također, iako rijetko, vena blizu površine kože može puknuti i uzrokovati krvarenje koje zahtijeva medicinsku intervenciju.
Dijagnoza i put do rješenja
Ako ste zabrinuti zbog izgleda svojih vena ili osjećate neugodne simptome, prvi korak je posjet liječniku, idealno specijalistu za venske bolesti poput flebologa ili vaskularnog kirurga. Dijagnoza započinje fizikalnim pregledom nogu u stojećem položaju kako bi se procijenilo oticanje i izgled vena. Ključni dijagnostički alat je venski Doppler ultrazvuk, bezbolan test koji koristi zvučne valove za vizualizaciju protoka krvi kroz zaliske i strukturu vena. Ovaj pregled može pouzdano otkriti postojanje refluksa ili opasnih krvnih ugrušaka.
Od kompresivnih čarapa do lasera
Liječenje proširenih vena prilagođava se svakom pacijentu ovisno o težini stanja. Često se započinje s konzervativnim mjerama koje mogu ublažiti simptome i spriječiti pogoršanje. To uključuje promjene životnih navika poput redovite tjelovježbe, posebice hodanja koje jača mišićnu pumpu potkoljenice, održavanje zdrave tjelesne težine i podizanje nogu iznad razine srca nekoliko puta dnevno. Prva linija obrane, često su kompresivne čarape. One stvaraju pritisak na noge, pomažući venama i mišićima da učinkovitije potiskuju krv.
To uključuje promjene životnih navika poput redovite tjelovježbe, posebice hodanja koje jača mišićnu pumpu potkoljenice, održavanje zdrave tjelesne težine i podizanje nogu iznad razine srca nekoliko puta dnevno
Ako ove mjere nisu dovoljne, na raspolaganju su brojni minimalno invazivni postupci koji se obično izvode ambulantno. Skleroterapija je jedna od najčešćih metoda, pri kojoj se u venu ubrizgava otopina ili pjena koja uzrokuje njezino zatvaranje i postupno nestajanje. Laserski tretmani koriste snažne bljeskove svjetlosti za uništavanje manjih vena, dok se kod većih vena koriste kateterski postupci. Kroz tanku cjevčicu (kateter) u venu se uvodi laserska ili radiofrekvencijska energija koja zagrijava i zatvara oboljelu venu iznutra.
Za najteže slučajeve, kada su vene izrazito velike i bolne, i dalje se koriste kirurške opcije poput podvezivanja i uklanjanja vene (“stripping”) ili ambulantne flebektomije, pri kojoj se vene vade kroz sićušne rezove na koži. Važno je napomenuti da uklanjanje površinskih vena ne ometa cirkulaciju jer dublje vene u nozi preuzimaju njihov teret. Ignoriranje problema može dovesti do kronične venske insuficijencije, stanja koje karakterizira trajno oticanje nogu, promjene na koži i stvaranje venskih ulkusa koji teško zacjeljuju, zbog čega je pravovremena konzultacija s liječnikom ključna za očuvanje zdravlja i kvalitete života. ( Ordinacija.hr )
