Rak debelog crijeva najučestalija je zloćudna bolest u Hrvatskoj i drugi po redu uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti. Godišnje se otkrije oko 3600 novih slučajeva, a 60% oboljelih su muškarci
Ova zloćudna bolest uglavnom se dijagnosticira u starijoj životnoj dobi, iako posljednjih godina postoji trend pojavljivanja u mlađim dobnim skupinama.
Ukoliko se otkrije u ranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi 90%. Nažalost, vrlo mali postotak slučajeva otkriven je u lokaliziranom stadiju, a kod 13% oboljelih u trenutku postavljanja dijagnoze već postoje udaljene metastaze.
Simptomi variraju ovisno o stadiju i mjestu na debelom crijevu na kojem se tumor nalazi. Najčešći simptomi su krvarenje iz debelog crijeva i posljedična anemija (slabokrvnost) i promjene u crijevnim navikama u vidu izmjene perioda proljeva i konstipacije. Napredovanjem bolesti simptomi postaju izraženiji, a može se pojaviti i gubitak apetita, neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj masi, slabost i umor.
Većina kolorektalnih karcinoma nastaje malignom preobrazbom polipa, a taj proces je multifaktorijalan te u njemu ulogu imaju brojni genetski i okolišni čimbenici.
Na okolišne rizične čimbenike možemo utjecati, a to uključuje promjenu načina života u smislu minimaliziranja izlaganja do sada dobro poznatim faktorima rizika.
S druge pak strane, na genetske čimbenike ne možemo utjecati. Otprilike od 5 do 10% kolorektalnih karcinoma je nasljedno, tj. nastaje u sklopu nasljednih sindroma. Najpoznatiji među njima su Lynch sindrom (Hereditary non polyposis colon cancer) i FAP (Familial adenomatous polyposis). Odlika ovih sindroma je pojava karcinoma u ranijoj dobi nego što je to u sporadičnim oblicima.
Osim kolorektalnog karcinoma, pacijenti oboljeli od ovih sindroma su pod povećanim rizikom za razvoj tumora drugih sijela. Važnost prepoznavanja ovih sindroma nije samo u pravilnom liječenju oboljelih , već u adekvatnom praćenju i preventivnim pregledima njihovih krvnih srodnika sa svrhom pravovremenog otkrivanja karcinoma raznih sijela u ranom stadiju, što čini temelj uspješnog liječenja.
Ukoliko liječnik nakon pregleda posumnja na karcinom debelog crijeva, uputit će vas na kolonoskopiju. U slučaju da se na kolonoskopiji dijagnosticira karcinom debelog crijeva, dijagnostička obrada mora se nadopuniti laboratorijskim nalazima, kompjutoriziranom tomografijom (CT) abdomena i prsnog koša, a u slučaju tumora rektuma (završnog dijela debelog crijeva) i MR zdjelice kako bi se odabrao najpovoljniji model liječenja.
Postoji više metoda i strategija liječenja karcinoma debelog crijeva, a one se vrlo često međusobno nadopunjuju. To su kirurško liječenje, kemoterapija i zračenje. Redosljed odabira pojedine metode ovisi o stadiju bolesti, lokaciji tumora unutar debelog crijeva i općem zdravstvenom stanju pacijenta. Ipak, temelj uspješnog liječenja i potencijalnog izlječenja je kirurško liječenje, tj. resekcija (odstranjenje) bolešću zahvaćenog dijela debelog crijeva.
Pacijenti oboljeli od kolorektalnog karcinoma vrlo često odgađaju odlazak liječniku zbog straha. Mnogim bolesnicima prva asocijacija na operaciju karcinoma debelog crijeva je “vrećica” (stoma). Ponekad je stoma neizbježna, no radi se zapravo o vrlo malom postotku slučajeva. Isto tako, stoma je u nekim slučajevima samo privremeno rješenje dok čekamo povoljnu situaciju za uspostavu kontinuiteta probavne cijevi. Također valja napomenuti kako potreba za kreiranjem stome raste razmjerno sa stadijem bolesti. Isto tako, odgađanje liječenja može rezultirati akutnim komplikacijama poput crijevne opstrukcije, perforacije i infiltracije tumora u druge organe. Navedena stanja ozbiljno narušavaju opće stanje organizma, tako da formiranje crijevne anastomoze (spoja) u takvim situacijama nije moguće, već je nužno formirati određenu vrstu stome.
Rak je za liječnike izazov, a za pacijente strah i uglavnom misterij. U slučaju kolorektalnog raka, medicina nudi vrlo uspješna rješenja i visoku šansu za izlječenje ukoliko se rak otkrije u ranom stadiju. Rizik od razvoja komplikacija liječenja, lošeg ishoda i potrebe za formiranjem stome znatno je viši u poodmaklim stadijima bolesti.
U Hrvatskoj se provodi preventivni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva analizom stolice na okultno krvarenje. U slučaju pozitivnog testa, pacijenti se upućuju na kolonoskopiju. Vrijednost i važnost kolonoskopije nije samo u tome što je neizostavan dijagnostički alat, već u tome što se odstranjivanjem polipa koji se tijekom pregleda nađu sprječava razvoj karcinoma.
Neizmjerno je važno odazvati se na preventivni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, jer se pravovremenom dijagnozom povećava šansa za uspješno izlječenje, kao i uspostavu kontinuiteta probavne cijevi nakon kirurške resekcije.
Također, ukoliko imate bilo kakve tegobe – posjetite liječnika na vrijeme.
Ordinacija.hr
