Iako se bolest i dalje najčešće javlja kod starijih, broj mladih pacijenata raste – osobne priče i znanost upozoravaju na ozbiljan trend.
Znanstvenici analiziraju uzorke raka debelog crijeva stare i do sto godina kako bi pokušali razjasniti zabrinjavajući porast ove bolesti među mlađom populacijom. Iako se većina slučajeva i dalje dijagnosticira kod starijih osoba, piše BBC, rast broja mladih oboljelih bilježi se diljem svijeta.
Posebno zabrinjavaju podaci iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su se stope raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 24 godine povećale za čak 75% od ranih 1990-ih. Kod dobne skupine od 25 do 49 godina zabilježen je porast od 51%, iako se najveći broj slučajeva i dalje javlja u starijoj životnoj dobi. Razlozi ovog trenda zasad nisu jasni.
Jedinstvena arhiva s desecima tisuća uzoraka
U podrumu londonske bolnice St Mark’s, Nacionalne bolnice za bolesti crijeva, čuva se jedinstvena zbirka od nekoliko desetaka tisuća arhiviranih uzoraka raka debelog crijeva. Riječ je o uzorcima svakog pacijenta liječenog u toj bolnici, što ovu arhivu čini jedinstvenim resursom na svjetskoj razini.
Ti su uzorci, zajedno s pripadajućim crijevnim bakterijama, sačuvani u parafinskom vosku te se sada podvrgavaju naprednim znanstvenim analizama. Poslani su u Institut za istraživanje raka (Institute of Cancer Research – ICR), gdje se provode detaljne molekularne analize koje su tek nedavno postale tehnički izvedive.
DNK „potpisi“ mogli bi otkriti uzrok bolesti
Cilj istraživanja jest otkriti što je uzrokovalo razvoj raka u pojedinim slučajevima te kako su se uzroci mijenjali tijekom desetljeća. Poznato je da različiti čimbenici koji dovode do raka ostavljaju specifične „potpise“ u DNK stanicama koje su postale zloćudne. Praćenjem učestalosti tih DNK potpisa kroz vrijeme znanstvenici se nadaju identificirati uzroke porasta raka debelog crijeva kod mladih ljudi.
Jedna od glavnih hipoteza odnosi se na promjene u crijevnom mikrobiomu. Prof. Trevor Graham s ICR-a ističe kako je moguće da danas postoji specifična vrsta bakterije Escherichia coli koja ranije nije bila prisutna u crijevima mladih ljudi. Smatra se da te bakterije proizvode toksine koji oštećuju DNK crijevnog tkiva, što može potaknuti razvoj raka. Ako je ta teorija točna, znanstvenici očekuju da će se DNK-oštećenja povezana s tim bakterijama rijetko nalaziti u starijim uzorcima, a sve češće u novijima.
Prehrana, antibiotici i okoliš među mogućim uzrocima
Osim bakterija, kao mogući čimbenici porasta bolesti spominju se i pretilost, prehrana bogata ultraprerađenom hranom, česta primjena antibiotika, promjene u crijevnom mikrobiomu, onečišćenje zraka te izloženost mikroplastici. Sve se te hipoteze mogu testirati analizom arhiviranih uzoraka.
Prof. Kevin Monahan, gastroenterolog u bolnici St Mark’s, upozorava da je porast raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina sve izraženiji globalni problem.
– Moramo pronaći učinkovite načine prevencije kako bismo zaustavili ovaj zabrinjavajući trend – ističe.
Važnost ovog istraživanja dodatno naglašavaju osobne priče oboljelih. Holly, danas 27-godišnjakinja, jedna je od sve većeg broja mladih ljudi kojima je dijagnosticiran rak debelog crijeva. Njezini prvi simptomi – nadutost i gubitak tjelesne težine – isprva su pripisani sindromu iritabilnog crijeva. Tek kada se stanje ozbiljno pogoršalo i završila je na hitnom prijemu, postavljena joj je dijagnoza uznapredovalog raka.
„Odgovor bi se mogao skrivati upravo u ovim uzorcima“
Samo s 23 godine prošla je agresivno liječenje, uključujući intenzivnu kemoterapiju, koja je, kako kaže, ostavila duboke fizičke i emocionalne posljedice. Danas živi sa stomom i mora redovito ići na kontrole. Iako je više od tri godine bez znakova bolesti i planira vjenčanje, priznaje da joj dijagnoza u tako mladoj dobi i dalje teško pada.
– Postoje dani kada se osjećam potpuno slomljeno. Sve se čini nepravedno i pitam se “zašto baš ja?” – kaže Holly. Znanstvenici se nadaju da će upravo analiza stoljetnih uzoraka pomoći u pronalasku odgovora.
– Ova arhiva pravo je znanstveno blago. Vrlo je moguće da se odgovor na pitanje zašto sve više mladih obolijeva od raka debelog crijeva nalazi upravo ovdje – zaključuje prof. Graham.
(Ordinacija.hr)
