PRIMA implant omogućuje pacijentima s geografskom atrofijom ponovno čitanje i prepoznavanje lica.
Procjenjuje se da oko 196 milijuna ljudi širom svijeta živi s makularnom degeneracijom povezanoj s dobi (AMD), očnom bolesti koja najčešće pogađa osobe starije od 50 godina. Od njih, oko 8 milijuna ima napredni oblik bolesti poznat kao geografska atrofija, kod koje stanice mrežnice oka odumiru, što dovodi do nepovratnog gubitka vida.
Iako postoje lijekovi koji mogu usporiti napredovanje bolesti, piše Medical News Today, trenutačno ne postoji lijek koji može izliječiti AMD ili geografsku atrofiju. Pacijenti se uglavnom oslanjaju na pomagala za slabovidnost, poput povećala i posebnih naočala, kako bi mogli čitati, prepoznavati lica i obavljati svakodnevne zadatke.
No, nova studija objavljena u New England Journal of Medicine pokazuje kako bežični retinalni implant PRIMA može pomoći u vraćanju središnjeg vida kod osoba s geografskom atrofijom.
Što je PRIMA implant?
Za studiju su istraživači regrutirali 38 pacijenata s geografskom atrofijom. PRIMA implant razvio je Daniel Palanker, dr. sc., profesor oftalmologije na Stanfordu. Implant je već testiran u prvoj kliničkoj studiji na ljudima, a rezultati objavljeni u kolovozu 2020. pokazali su da je četiri od pet osoba doživjelo djelomičan, ali značajan povratak središnjeg vida u oku koje je primilo implant.
PRIMA sustav sastoji se od vrlo malog bežičnog čipa koji se implantira u stražnji dio oka te posebnih naočala koje prenose slike u stvarnom vremenu. Implant je fotonaponski, što znači da koristi prirodno svjetlo za napajanje.
Povratak mogućnosti čitanja
Sudionici studije bili su stariji od 60 godina i imali su vid lošiji od 20/320 u barem jednom oku. Implantiran je u jedno oko, a nakon četiri do pet tjedana pacijenti su počeli koristiti posebne naočale.
Rezultati su vrlo obećavajući: od 32 sudionika koji su završili studiju, 26 je imalo klinički značajno poboljšanje vidne oštrine nakon godinu dana korištenja PRIMA sustava. Prosječno su mogli ponovno vidjeti pet redaka na standardnoj tablici za oči, a jedan pacijent poboljšao je vid za čak 12 redaka.
Također, 27 pacijenata ponovno je uspjelo čitati slova i brojeve kod kuće.
– Ovo je prvi put da je bilo koji pokušaj obnove vida postigao ovako značajne rezultate kod velikog broja pacijenata. Više od 80% pacijenata moglo je čitati slova i riječi, a neki čak i stranice knjige. Ne očekujemo da će implant sam vratiti potpuno zdrav vid, ali istražujemo načine da poboljšamo kvalitetu života pacijenata i podignemo ih iznad praga zakonske sljepoće. Jedan od najvećih zahtjeva pacijenata jest ponovo prepoznavanje lica i emocija, i na tome radimo – izjavio je José-Alain Sahel, dr. med., suautor studije i predsjednik Odsjeka za oftalmologiju na Sveučilištu Pittsburgh. „”
Trajnost i sigurnost PRIMA sustava
O PRIMA sustavu komentirao je i Benjamin Bert, dr. med., oftalmolog u MemorialCare Orange Coast Medical Centeru:
– Studija potvrđuje da PRIMA sustav koristi preostalu funkcionalnu anatomiju mrežnice, dok zamjenjuje oštećeni sloj fotoreceptora. S obzirom na starenje populacije, važno je raditi na načinima koji omogućuju djelomičan ili potpuni povratak vida kako bi ljudi ostali neovisni i smanjili rizik od padova – ističe.
Bert je dodao i kako je važno pratiti dugoročnu trajnost uređaja, podršku nakon implantacije, moguće prilagodbe kirurškog postupka i buduće nadogradnje tehnologije.
Perspektiva stručnjaka
Jonathan Gloth, dr. med., oftalmolog i kirurg specijaliziran za mrežnicu, ističe da je PRIMA implant posebno obećavajući jer se postavlja u subretinalni prostor, što omogućuje veću rezoluciju i bolju vidnu oštrinu nego prethodno testirani retinalni implantati.
– Važno je pronaći načine za poboljšanje vida kod pacijenata s geografskom atrofijom, koja pogađa više od milijun ljudi u SAD-u i 8 milijuna širom svijeta. Ovi pacijenti gube sposobnost čitanja, vožnje i prepoznavanja lica – kaže Gloth.
On dodaje da će studija morati biti ponovljena u većem opsegu kako bi se dodatno procijenila sigurnost implantata.
– U ovoj studiji 81% pacijenata iskusilo je ozbiljne nuspojave. Kako se kirurzi budu bolje upoznavali s tehnikom implantacije, očekujem smanjenje tih komplikacija – zaključuje Gloth.
(Ordinacija.hr)
