Od promjena u izgledu i nakupljanja masnog tkiva, preko umora i slabosti mišića, do visokog krvnog tlaka i poremećaja metabolizma – sve što trebate znati o ranom prepoznavanju i liječenju.
Cushingov sindrom je rijetko hormonsko stanje koje nastaje kada tijelo tijekom duljeg vremena ima previše hormona kortizola. Kortizol je važan hormon koji pomaže tijelu da reagira na stres i regulira brojne funkcije, uključujući krvni tlak, šećer u krvi, upalne procese i metabolizam energije.
Prekomjerna količina kortizola može uzrokovati niz karakterističnih simptoma, poput zaobljenog lica, nakupljanja masnog tkiva između ramena i pojave ljubičastih strija na koži. Liječenje je usmjereno na smanjenje razine kortizola i ublažavanje simptoma. Ovo se stanje naziva i hiperkortizolizam.
Koji su simptomi Cushingova sindroma?
Simptomi se razlikuju od osobe do osobe i ovise o razini viška kortizola. Najčešći znakovi uključuju:
- Povećanje tjelesne težine, osobito u području trupa
- Zaobljeno lice („mjesečevo lice“)
- Masna nakupina između ramena („bivolja grba“)
- Ružičaste ili ljubičaste strije na trbuhu, bokovima, bedrima, prsima i pazusima
- Tanka, krhka koža na kojoj se lako stvaraju modrice
- Sporo zacjeljivanje rana
- Akne
- Visoki krvni tlak
- Predijabetes ili dijabetes tipa 2
- Slabost mišića i umor
Kod žena se mogu javiti:
- Prekomjerni rast dlaka na licu i tijelu (hirzutizam)
- Nepravilne ili izostale menstruacije
Kod muškaraca se mogu javiti:
- Smanjen spolni nagon
- Smanjena plodnost
- Problemi s erekcijom
Ostali simptomi mogu uključivati depresiju, anksioznost, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, nesanicu, glavobolje, infekcije, tamnjenje kože te zastoj rasta kod djece.
Što uzrokuje Cushingov sindrom?
Cushingov sindrom nastaje zbog viška kortizola, a uzroci mogu biti egzogeni (izvan tijela) ili endogeni (unutar tijela).
Egzogeni uzroci (lijekovi)
Najčešći uzrok Cushingova sindroma je dugotrajna uporaba glukokortikoidnih lijekova (poput prednizona, deksametazona ili hidrokortizona), koji se koriste za liječenje astme, reumatoidnog artritisa, lupusa, upalnih bolesti crijeva i drugih upalnih stanja. Ovi lijekovi mogu se uzimati oralno, injekcijama, lokalno na kožu ili inhalacijom, a dugotrajna uporaba u visokim dozama može dovesti do razvoja sindroma.
Endogeni uzroci (tumori i hormonski poremećaji)
Kada tijelo samo proizvodi previše kortizola, uzrok je često tumor ili poremećaj hormonske regulacije:
- Adenom hipofize koji proizvodi ACTH – benigni tumor hipofize koji potiče nadbubrežne žlijezde na pojačanu proizvodnju kortizola; ovo se naziva Cushingova bolest i najčešći je endogeni uzrok
- Ektopični tumori koji proizvode ACTH – rijetki tumori u organima poput pluća, gušterače, štitnjače ili timusa
- Tumori ili bolesti nadbubrežnih žlijezda – najčešće benigni adenomi, rjeđe karcinomi nadbubrežne kore ili nodularna hiperplazija
- Nasljedni oblici Cushingova sindroma – vrlo rijetki, povezani s genetskom sklonošću razvoju tumora endokrinih žlijezda
Cushingov sindrom može se razviti kod bilo koga, ali češće pogađa žene i osobe između 25 i 50 godina.
Moguće komplikacije
Ako se ne liječi, Cushingov sindrom može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući:
- Osteoporozu i prijelome kostiju
- Visoki krvni tlak
- Dijabetes tipa 2
- Povećan rizik od infekcija
- Krvne ugruške u nogama i plućima
- Povišen kolesterol
- Gubitak mišićne mase i snage
- Poremećaje raspoloženja i mentalnog zdravlja
U težim slučajevima, neliječeni Cushingov sindrom može biti i opasan po život, osobito zbog kardiovaskularnih i metaboličkih komplikacija.
Kako se postavlja dijagnoza?
Liječnik će uzeti detaljnu anamnezu, pregledati povijest bolesti i obaviti fizički pregled. Za potvrdu dijagnoze provode se testovi hormona, uključujući:
- 24-satno mjerenje kortizola u mokraći
- Test kortizola u slini u ponoć
- Test supresije deksametazonom
- ACTH test iz krvi
Ako se sumnja na tumor, koriste se slikovne pretrage poput CT-a ili MR-a abdomena i hipofize, CT prsnog koša te specijalizirani testovi poput uzorkovanja iz petroznih sinusa (BIPPS) radi utvrđivanja izvora ACTH-a.
Liječenje Cushingova sindroma
Liječenje ovisi o uzroku povišene razine kortizola:
- Smanjenje doze ili promjena glukokortikoidnih lijekova
- Kirurško uklanjanje tumora
- Radioterapija
- Lijekovi koji smanjuju proizvodnju kortizola
Rano započeto liječenje značajno povećava šanse za oporavak i smanjenje komplikacija.
Kada se javiti liječniku?
Obratite se liječniku ako primijetite simptome koji mogu upućivati na Cushingov sindrom, poput naglog povećanja tjelesne težine, zaobljenog lica, strija na koži, slabosti mišića ili povišenog krvnog tlaka. Posebno je važno javiti se liječniku ako dugotrajno uzimate kortikosteroidne lijekove (tablete, inhalatore, kreme ili injekcije), jer oni mogu uzrokovati povišenu razinu kortizola.
Rano postavljanje dijagnoze ključno je za sprječavanje ozbiljnih komplikacija poput dijabetesa, osteoporoze i kardiovaskularnih bolesti.
Prognoza i kvaliteta života
U mnogim slučajevima, uz odgovarajuće liječenje, simptomi Cushingova sindroma mogu se potpuno povući. Bez liječenja, bolest može ozbiljno ugroziti zdravlje i život. Psihološki simptomi, poput depresije ili tjeskobe, česti su, pa se preporučuje potražiti psihološku podršku ili se pridružiti grupama za podršku pacijentima.
(Ordinacija.hr)
