Adrenalna kriza nastaje kada nadbubrežne žlijezde ne proizvode dovoljno kortizola. Saznajte simptome, okidače i pravovremene korake koji mogu spasiti život.
Adrenalna kriza ozbiljno je i potencijalno smrtonosno stanje koje nastaje kada nadbubrežne žlijezde ne proizvode dovoljno hormona kortizola. Riječ je o hitnoj komplikaciji adrenalnog zatajenja, najčešće povezanoj s Addisonovom bolešću. Ako postoji i najmanja sumnja na adrenalnu krizu, nužno je odmah potražiti liječničku pomoć.
Što su nadbubrežne žlijezde i zašto je kortizol važan?
Nadbubrežne žlijezde smještene su iznad svakog bubrega. Male su, trokutastog oblika, ali imaju ključnu ulogu u regulaciji brojnih funkcija u organizmu jer proizvode hormone, među kojima je i kortizol.
Hormoni su kemijske tvari koje putem krvi prenose poruke organima, mišićima, koži i drugim tkivima te upravljaju radom tijela. Kortizol utječe na gotovo svaki organski sustav, a njegove glavne uloge uključuju:
- regulaciju odgovora organizma na stres
- sudjelovanje u metabolizmu
- suzbijanje upalnih procesa
- regulaciju krvnog tlaka
- održavanje stabilne razine šećera u krvi
- regulaciju ciklusa spavanja i budnosti
Adrenalna kriza poznata je i pod nazivima Addisonova kriza ili akutna adrenalna kriza.
Zašto je adrenalna kriza hitno stanje?
Tijekom adrenalne krize može doći do šoka, odnosno smanjenog protoka krvi kroz tijelo, što vrlo brzo može dovesti do oštećenja vitalnih organa. Bez pravodobnog liječenja, adrenalna kriza može biti smrtonosna – procjenjuje se da do 20% osoba u šoku može umrijeti ako se stanje ne liječi.
Osim toga, adrenalna kriza može izazvati epileptičke napadaje ili komu.
Koliko je česta adrenalna kriza?
Adrenalna kriza može se javiti kod bilo koje osobe, ali se najčešće pojavljuje kod ljudi u dobi između 30 i 50 godina.
Iako se smatra rijetkim stanjem, istraživanja pokazuju da će čak 42% osoba s adrenalnim zatajenjem tijekom života doživjeti barem jednu adrenalnu krizu.
Koji su simptomi?
Najčešći simptomi uključuju:
- bol u trbuhu ili bol u boku
- dugotrajan i izražen umor
- gubitak apetita
- tamnija područja kože (hiperpigmentacija)
- opću slabost
- neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
Dodatni upozoravajući znakovi mogu biti:
- dehidracija
- proljev
- vrtoglavica, zbunjenost, omaglica, nesvjestica ili koma
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- bolovi u zglobovima
- niska razina šećera u krvi
- nizak krvni tlak
- mučnina i povraćanje
- ubrzano disanje
- ubrzan rad srca
Što može potaknuti adrenalnu krizu?
Najčešći okidači adrenalne krize su:
- neliječeno ili neadekvatno liječeno adrenalno zatajenje (npr. Addisonova bolest)
- oštećenje nadbubrežnih žlijezda, bolesti ili operacije
- dehidracija
- hipopituitarizam
- infekcije
- nagli prekid uzimanja glukokortikoida (poput prednizona) nakon dugotrajne terapije
- izražen mentalni ili emocionalni stres
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnosticiranje adrenalne krize može biti izazovno jer su simptomi slični mnogim drugim stanjima. Ipak, liječnicima mogu pomoći sljedeće pretrage:
- krvni test adrenokortikotropnog hormona (ACTH)
- mjerenje razine šećera u krvi
- određivanje razine kortizola
- pH analiza krvi
- mjerenje razine kalija
- mjerenje razine natrija
Liječenje adrenalne krize
Adrenalna kriza zahtijeva hitno bolničko liječenje. Terapija uključuje intravensku primjenu hidrokortizona i fiziološke otopine, čime se nadoknađuje manjak kortizola i stabilizira stanje organizma.
Ako je uzrok krize bakterijska infekcija, primjenjuju se i antibiotici. Liječe se i popratni simptomi, poput dehidracije, poremećaja elektrolita ili niske razine šećera u krvi.
Ako osoba ranije nije imala adrenalnu krizu, liječnik može provesti ACTH stimulacijski test kako bi se utvrdio uzrok stanja.
Nuspojave hidrokortizona: alergijska reakcija, promjene raspoloženja, povišena temperatura, kašalj, grlobolja, crna ili krvava stolica te bolovi u kostima i mišićima.
Adrenalna kriza i trudnoća
Hidrokortizon se sigurno može primijeniti u trudnoći ako se razvije adrenalna kriza, jer se ne prenosi na fetus putem posteljice. Neliječena adrenalna kriza može ugroziti život majke i dovesti do prekida trudnoće.
Oporavak i prognoza
Poboljšanje simptoma može se očekivati unutar 24 sata ili kasnije, ovisno o težini stanja. Pravodobno liječenje u pravilu dovodi do dobrog ishoda.
Većina osoba koje su imale adrenalnu krizu mora doživotno uzimati hidrokortizon u obliku tableta te uvijek imati dodatnu terapiju za hitne situacije.
Kako spriječiti adrenalnu krizu?
Osobe s adrenalnim zatajenjem trebaju znati koji stresori mogu potaknuti krizu, poput infekcija, dehidracije, emocionalnog stresa ili nepravilnog uzimanja terapije.
Važno je:
- obavijestiti liječnike o svom stanju prije operacije ili tijekom planiranja trudnoće
- nositi medicinsku identifikacijsku karticu ili narukvicu s podacima o dijagnozi i terapiji
- redovito kontrolirati tjelesnu težinu i krvni tlak
- imati dostupnu hitnu injekciju kortizola i znati kako je primijeniti
Također je korisno unaprijed dogovoriti plan postupanja ako zbog mučnine ili povraćanja nije moguće uzimati tablete.
Kada se javiti liječniku?
Ako se pojave simptomi adrenalne krize, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Također, kod jačeg fizičkog ili psihičkog stresa može biti potrebno prilagoditi terapiju, pa je važno pravodobno se savjetovati s liječnikom.
(Ordinacija.hr)
