Gotovo svatko je iskusio blago drhtanje ruku, no kada taj neugodni osjećaj postane stalan i ometa svakodnevne aktivnosti, vrijeme je za oprez. Uzroci mogu varirati od previše kofeina i stresa do ozbiljnih neuroloških stanja koja zahtijevaju liječničku pomoć.
Tremor, odnosno nevoljno i ritmično drhtanje mišića, najčešće pogađa ruke, a iako može biti uznemirujuć, važno je znati da svaka osoba ima blagi, jedva primjetni fiziološki tremor. On postaje vidljiviji i pojačan pod utjecajem stresa, tjeskobe, umora, neispavanosti ili nakon konzumacije stimulansa poput kofeina. Takvo pojačano fiziološko drhtanje obično je privremeno i nije razlog za veliku zabrinutost. Primjerice, ruke vam se mogu tresti nakon nekoliko šalica jake kave, zbog nervoze prije važnog događaja ili ako ste iscrpljeni nakon napornog dana. U većini slučajeva, drhtavica će se smiriti kada se tijelo vrati u stanje mirovanja i otkloni se okidač.
Ponekad su i životne navike razlog
Osim općepoznatih stimulansa i stresa, uzrok drhtanja ruku može ležati i u drugim životnim navikama ili medicinskim stanjima koja su često reverzibilna. Pad razine šećera u krvi, poznat kao hipoglikemija, može izazvati drhtavicu, glad i vrtoglavicu, osobito ako ste preskočili obrok. Slične simptome može uzrokovati i apstinencijska kriza kod osoba koje prestaju konzumirati alkohol. Nadalje, mnogi lijekovi kao nuspojavu navode tremor, uključujući neke lijekove za astmu, antidepresive, kortikosteroide, pa čak i određene antibiotike. Također, nedostatak nekih nutrijenata, poput vitamina B12, može utjecati na živčani sustav i manifestirati se drhtanjem.
Ključan korak u razumijevanju uzroka drhtanja jest razlikovanje trenutka u kojem se ono javlja. Liječnici najčešće razlikuju dvije glavne kategorije: tremor u mirovanju i akcijski tremor. Tremor u mirovanju, kao što mu ime govori, javlja se kada su mišići opušteni, primjerice dok ruke miruju u krilu. Najpoznatiji primjer je tremor povezan s Parkinsonovom bolešću, koji se često opisuje kao pokret “brojanja novca” palcem i kažiprstom, a obično se smanjuje ili nestaje tijekom voljnog pokreta. S druge strane, akcijski tremor pojavljuje se tijekom pokreta i najčešći je oblik drhtanja. On se dodatno dijeli na posturalni, koji se javlja pri održavanju položaja protiv gravitacije (npr. ispružene ruke), i kinetički, koji se javlja tijekom ciljanog pokreta, poput prinošenja šalice ustima.
Esencijalni tremor je osam puta češći i obično zahvaća obje ruke, a može se proširiti i na glavu, glasnice, uzrokujući drhtav glas, ili noge.
Najčešći neurološki poremećaj koji uzrokuje akcijski tremor je esencijalni tremor. Iako se često pogrešno povezuje s Parkinsonovom bolešću, esencijalni tremor je osam puta češći i obično zahvaća obje ruke, a može se proširiti i na glavu, glasnice, uzrokujući drhtav glas, ili noge. Drhtanje je najizraženije tijekom obavljanja preciznih radnji kao što su pisanje, jedenje ili vezanje cipela. Iako uzrok nije u potpunosti poznat, u više od 50 posto slučajeva ima snažnu genetsku komponentu i često se javlja unutar iste obitelji. Iako nije opasan po život, s vremenom se može pogoršati i značajno narušiti kvalitetu života otežavanjem svakodnevnih zadataka.
Stanja koja zahtijevaju pažnju
Dok je esencijalni tremor primarno poremećaj pokreta, drhtanje ruku može biti i simptom drugih ozbiljnih neuroloških bolesti. Kod Parkinsonove bolesti, tremor obično počinje na jednoj strani tijela i postupno se širi, a prate ga i drugi simptomi poput usporenosti pokreta (bradikinezija), ukočenosti mišića i problema s ravnotežom. Multipla skleroza (MS), autoimuna bolest koja oštećuje živčani sustav, također može uzrokovati tremor, kao i oštećenja mozga nastala uslijed moždanog udara ili traumatske ozljede. Ovisno o tome koji je dio mozga pogođen, tremor može imati različite karakteristike.
Osim neuroloških poremećaja, drhtanje ruku može signalizirati i druge zdravstvene probleme. Pojačan rad štitnjače (hipertireoza) ubrzava metabolizam i može uzrokovati tremor, uz simptome poput ubrzanog rada srca, gubitka težine i osjetljivosti na toplinu. Problemi s jetrom ili bubrezima također mogu dovesti do nakupljanja toksina u tijelu, što utječe na funkciju mozga i izaziva drhtanje. Zbog širokog spektra mogućih uzroka, ključna je točna dijagnoza. Liječnik će obaviti detaljan neurološki pregled, analizirati kada i kako se tremor javlja te po potrebi zatražiti krvne pretrage ili slikovne metode poput CT-a ili magnetske rezonancije mozga.
Što se može poduzeti?
Iako za većinu oblika tremora ne postoji lijek koji će ga u potpunosti ukloniti, dostupni su brojni tretmani za upravljanje simptomima. Prvi korak često uključuje promjene životnog stila, kao što su izbjegavanje kofeina i alkohola, upravljanje stresom tehnikama opuštanja i osiguravanje dovoljne količine sna. U nekim slučajevima mogu pomoći i fizikalna ili radna terapija, gdje pacijenti uče vježbe za poboljšanje kontrole mišića i koriste prilagođeni pribor, poput težih žlica ili čaša, kako bi si olakšali svakodnevne radnje.
Ako primijetite da vam se ruke tresu, važno je ne paničariti. Povremeno i blago drhtanje često je samo reakcija tijela na umor ili stres. Međutim, ako tremor postane stalan, progresivno se pogoršava, značajno vam ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti ili je praćen drugim zabrinjavajućim simptomima poput slabosti, promjena u govoru ili problema s ravnotežom, ne odgađajte posjet liječniku.
( Ordinacija.hr )
