Sjedilački način života uzima danak, no rješenje je jednostavnije i dostupnije no što mislite. Redovita vožnja bicikla nije samo zabavna i ekološki prihvatljiva, već je i moćan alat u prevenciji i borbi protiv pretilosti, srčanih bolesti, dijabetesa…
Redovita tjelesna aktivnost temelj je zdravlja, no suvremeni životni stil često nas prikuje za stolice, automobile i kauče. Posljedice su alarmantne: porast pretilosti, bolesti srca, dijabetesa i mentalnih poteškoća. Ipak, postoji iznimno učinkovit, zabavan i pristupačan način za borbu protiv rizika sjedilačkog života – bicikliranje. Ova aktivnost niskog intenziteta, koja minimalno opterećuje zglobove, pogodna je za sve uzraste, od djece do starijih osoba. Ne čudi stoga procjena da čak milijardu ljudi svakodnevno koristi bicikl za prijevoz, rekreaciju i sport, čineći ga jednim od najučinkovitijih načina za integraciju vježbanja u svakodnevnu rutinu. Samo dva do četiri sata tjedno dovoljno je za opće poboljšanje zdravlja, a vožnja biciklom na posao ili u trgovinu zamjenjuje neaktivno sjedenje zdravom vježbom.
Aerobna aktivnost za poboljšanje cirkulacije
Srce, krvne žile i pluća imaju goleme koristi od redovitog okretanja pedala. Bicikliranje je prvenstveno aerobna aktivnost koja jača srčani mišić, poboljšava cirkulaciju i snižava puls u mirovanju. Jače srce učinkovitije pumpa krv kroz tijelo, što smanjuje krvni tlak i opterećenje na cijeli kardiovaskularni sustav. Istraživanja potvrđuju da bicikliranje pomaže u regulaciji razine masnoća u krvi, podižući razinu HDL (dobrog) kolesterola, koji čisti arterije, dok istovremeno može sniziti razinu LDL (lošeg) kolesterola. Jedna opsežna danska studija, koja je tijekom 14 godina pratila 30.000 ljudi, otkrila je da redovito bicikliranje štiti od srčanih bolesti. Štoviše, pokazalo se da su osobe koje biciklom putuju na posao izložene dva do tri puta manjoj količini zagađenja od vozača automobila, što rezultira boljom funkcijom pluća.
Kontrola tjelesne težine još je jedna ključna prednost bicikliranja. Ova aktivnost podiže stopu metabolizma, gradi mišićnu masu i sagorijeva značajnu količinu tjelesne masti. Vožnja umjerenim tempom troši oko 300 kalorija po satu, a metabolizam ostaje ubrzan i neko vrijeme nakon završetka aktivnosti. Ako se bicikliranje kombinira sa zdravom prehranom, rezultati mogu biti impresivni. Britansko istraživanje pokazalo je da samo pola sata vožnje biciklom svaki dan može sagorjeti gotovo pet kilograma masti tijekom jedne godine. Za razliku od nekih drugih oblika vježbanja, intenzitet bicikliranja može se lako prilagoditi pojedincu, što ga čini idealnim za početnike ili osobe koje se oporavljaju od ozljede.
Mentalno blagostanje često je zanemaren, ali iznimno važan aspekt zdravlja na koji bicikliranje ima snažan pozitivan utjecaj. Tjelesna aktivnost potiče oslobađanje endorfina, poznatih kao “hormoni sreće”, koji dokazano smanjuju osjećaj stresa, tjeskobe i simptome depresije. Fokusiranje na cestu, ritam pedaliranja i okruženje pomaže u razvijanju svjesnosti o sadašnjem trenutku i odvraća misli od svakodnevnih briga. Vožnja na otvorenom, posebno u prirodi, dodatno pojačava ovaj umirujući učinak. Osjećaj postignuća nakon završene vožnje gradi samopouzdanje, a započinjanje dana zdravom aktivnošću poput bicikliranja potiče pozitivne odluke tijekom ostatka dana.
Jačanje tijela bez opterećenja
Bicikliranje je idealna vježba za jačanje mišića donjeg dijela tijela bez prekomjernog stresa na zglobove. Dok okrećete pedale, aktivirate sve glavne mišićne skupine nogu – kvadricepse, gluteuse, stražnju ložu i listove. No, prednosti sežu i dalje. Održavanje ravnoteže i stabilizacija bicikla angažiraju mišiće trupa i leđa, poboljšavajući držanje i koordinaciju. Upravo zbog niskog opterećenja na zglobove, bicikliranje je savršen izbor za osobe koje pate od osteoartritisa, jer im omogućuje da ostanu aktivni bez pogoršanja bolova. Iako nije vježba s nošenjem težine te stoga ne pomaže izravno kod osteoporoze, jačanjem mišića i poboljšanjem ravnoteže značajno smanjuje rizik od padova i prijeloma, koji su česti kod te bolesti.
( Ordinacija.hr )
