Najnoviji izvještaj WHO-a pokazuje da je svaki treći ženski život pogođen partnerskim ili seksualnim nasiljem, dok financiranje programa prevencije dramatično pada i rizici rastu, osobito u kriznim i ranjivim područjima.
Nasilje nad ženama i dalje ostaje jedna od najraširenijih, ali i najviše zanemarenih kriza ljudskih prava na svijetu, a napredak u borbi protiv njega gotovo da i ne postoji. Pokazuje to novi, dosad najopsežniji izvještaj koji su objavili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i partneri iz Ujedinjenih naroda.
Prema procjenama, gotovo svaka treća žena, odnosno oko 840 milijuna žena diljem svijeta, doživjela je partnersko ili seksualno nasilje tijekom života. Zabrinjava činjenica da se taj broj gotovo uopće nije promijenio u posljednjih 20 godina.
Samo u posljednjih 12 mjeseci, 316 milijuna žena, odnosno 11% onih starijih od 15 godina, bile su izložene fizičkom ili seksualnom nasilju od strane intimnog partnera. Unatoč brojnim globalnim inicijativama i kampanjama, napredak u smanjenju takvog nasilja iznosi tek 0,2% godišnje.
Po prvi put uključeni i podaci o nasilju počinjenom od strane ne-partnera
Izvještaj po prvi put donosi i nacionalne te regionalne podatke o seksualnom nasilju koje počini netko tko nije partner. Čak 263 milijuna žena doživjelo je ovakav oblik nasilja od 15. godine života. Stručnjaci naglašavaju da je stvarna brojka vjerojatno puno veća zbog snažne stigme, straha i društvenog pritiska koji žene odvraćaju od prijavljivanja.
Nasilje nad ženama jedno je od najperzistentnijih nepravdi čovječanstva. Ne može se govoriti o pravednom i zdravom društvu dok polovica populacije živi u strahu – poručuje glavni direktor WHO-a, dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus
Financiranje pada baš u trenutku kada su potrebe najveće
Ovaj izvještaj objavljen je uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. studenoga, te donosi podatke iz 168 zemalja prikupljene između 2000. i 2023. godine.
Iako su učinkovite preventivne strategije poznate i dostupne, financijska potpora programima usmjerenima na sprječavanje nasilja nad ženama dramatično je pala. U 2022. godini samo 0.2% globalne razvojne pomoći bilo je namijenjeno programima prevencije nasilja nad ženama, a situacija se dodatno pogoršala do 2025. godine.
Humanitarne krize, tehnološke promjene i rast nejednakosti dodatno povećavaju rizik od nasilja, posebno za najranjivije skupine žena i djevojaka.
Okončanje nasilja nad ženama i djevojčicama zahtijeva hrabrost, predanost i zajedničko djelovanje. Napredovanje prema rodnoj ravnopravnosti način je na koji gradimo ravnopravniji, sigurniji svijet za sve, u kojem svaka žena i svaka djevojka može živjeti život bez nasilja – ističe dr. Sima Bahous, izvršna direktorica UN Women
Posljedice nasilja traju cijeli život
Žene koje dožive nasilje imaju veći rizik od:
- neželjenih trudnoća
- spolno prenosivih infekcija
- dugotrajnih mentalnih posljedica poput depresije
Sustavi seksualnog i reproduktivnog zdravlja često su prvo mjesto gdje preživjele potraže stručnu pomoć, stoga izvještaj naglašava važnost integriranih, pristupačnih i kvalitetnih zdravstvenih usluga.
Posebno zabrinjava podatak da nasilje počinje u vrlo ranoj dobi: u proteklih godinu dana 12,5 milijuna djevojaka od 15 do 19 godina doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje od intimnog partnera.
Nasilje pogađa žene u svim dijelovima svijeta, no posebno visoke stope bilježe se u najmanje razvijenim državama, područjima pogođenima sukobima i klimatskim krizama. Primjerice, u Oceaniji (bez Australije i Novog Zelanda) čak 38% žena prijavljuje partnersko nasilje, što je više od trostrukog globalnog prosjeka.
Podaci pokazuju da mnoge žene prvi put dožive nasilje od partnera još kao adolescentice. A mnoga djeca odrastaju gledajući kako im majke bivaju gurane, udarane ili ponižavane, s nasiljem kao dijelom svakodnevnog života. Ključ je prekinuti ovaj obrazac nasilja nad ženama i djevojčicama – poručuje Catherine Russell, izvršna direktorica UNICEF-a
Poziv državama: vrijeme je za konkretno djelovanje
Iako sve više zemalja prikuplja podatke potrebne za razvoj kvalitetnih politika, mnoge informacije i dalje nedostaju – osobito o nasilju nad marginaliziranim skupinama, ženama u humanitarnim krizama te o seksualnom nasilju od ne-partnera.
No, kad postoji politička volja, napredak je moguć. Primjerice:
- Kambodža provodi reformu zakonodavstva, jača usluge za preživjele i razvija digitalne programe prevencije u školama.
- Ekvador, Liberija, Trinidad i Tobago te Uganda izradili su sveobuhvatne i financijski planirane nacionalne akcijske planove borbe protiv nasilja nad ženama.
Izvještaj poziva vlade da hitno:
- prošire programe prevencije temeljene na dokazima
- ojačaju zdravstvene, socijalne i pravne usluge usmjerene na preživjele
- ulažu u kvalitetne sustave praćenja podataka
- osiguraju provedbu zakona koji štite i osnažuju žene
(Ordinacija.hr)
