“Želim ti puno zdravlja” i “Samo nek je zdravlja, sve ostalo će doći”, neke su uz fraza koje koristimo ili čujemo gotovo svakodnevno, a dok ga ne izgubimo, rijetko o zdravlju i razmišljamo. No u današnje vrijeme, na fraze se svela i briga o zdravlju, istaknula je tako Sanja Musić Milanović, vodeća javnozdravstvena stručnjakinja, arhitektica Nacionalnog programa “Živjeti zdravo” te supruga predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića, na ovogodišnjem izdanju HealthComm Foruma.
– Zdravlje nije pitanje samo zdravstvene politike i ako ćemo se držati samo resora zdravstva, bez razgovora s drugim dionicima na temu njegova očuvanja, nećemo daleko stići. Ono bi trebalo biti među strateškim prioritetima svake države i Hrvatska je jedna od onih koja je to prepoznala – istaknula je Sanja Musić Milanović.
Strateško pitanje
Na pitanje može li zdravlje kao pojam ali i praksa, postati državna platforma kao što su, primjerice, obrazovanje ili gospodarstvo, istaknula je kako je ono u odličnoj poziciji da to postane te da je zdravlje zapravo, temelj društvene pravde.
– To je pitanje naših jednakih šansi i naša društvena odgovornost, a kada kažem “naša”, mislim multisektorska jer očuvanje zdravlja je upravo multisektorsko pitanje. Ja sam isto završila medicinu, no kako kažu moji kod kuće, zapravo i nisam neki doktor jer ne liječim. Zato što se mi, usprkos ocu preventivne medicine, Andriji Štamparu, dominantno ipak školujemo kao ljudi koji će liječiti bolesti. No je li zdravlje strateško pitanje? Mislim da za svako društvo, svaku zemlju koja je progresivna i perspektivna, temelj da to postane je briga o zdravlju svoje populacije jer samo zdrav pojedinac može pridonositi razvoju prosperitetnog društva – poručila je.
Zdravlje nije pitanje samo zdravstvene politike i ako ćemo se držati samo resora zdravstva, bez razgovora s drugim dionicima na temu njegova očuvanja, nećemo daleko stići. Ono bi trebalo biti među strateškim prioritetima svake države i Hrvatska je jedna od onih koja je to prepoznala
Zdrav čovjek, dodala je, svakako je sretniji, ali i produktivniji i u mogućnosti je privređivati te trošiti resurse kojima raspolaže, stoga bi zdravlje trebalo postati nulta točka svih politika, a baviti se njegovim očuvanjem, mukotrpan je posao.
– Mislim da bi mi kao zemlja trebali razmišljati o velikim ekonomskim pritiscima koje imamo zbog potrošnje nečega što je preventabilno. Mi u ovom trenutku, doduše to su podatci od prije dvije godine, 12,8 posto budžeta na liječenje šećerne bolesti tipa 2 i komplikacija. Svjesna da su lijekovi skupi, no 85 posto onih koji boluju od te bolesti, ima višak kilograma, što se svakako može prevenirati – istaknula je Sanja Musić Milanović.
Taško je osvijestiti, dodala je, čak i liječnicima da treba brinuti o nečemu što većina ljudi “dobije na dar” pri rođenju te kako je jedan od gorućih problema neulaganje.
– Donositelji rješenja često traže brza rješenja, a u traženju prečaca, problemi se gomilaju, postaju sve veći, no gomilaju se i troškovi. Ključan je trenutak u kojem mi osvijestimo da je ulaganje u zdravlja koje dobijemo na dar, ekonomski najisplativije i to je razlog zbog kojeg ja cijelo vrijeme molim ministra financija, da počne razmišljati o tom ekonomskom teretu – dodala je.
Osvrnula se i na Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske za razdoblje do 2030., koja ima 13 razvojnih ciljeva, a od kojih je jedan zdravlje, što je, kazala je, dokaz da je Hrvatska prepoznala zdravlje kao jedan od strateških ciljeva.
Na pitanje gdje vidi snagu svoje dvostruke uloge te postoje li ograničenje, poručila je da ako i postoje, ona će ih ignorirati te kako joj je uloga supruge predsjednika RH, koja iako je simbolička, pomogla u tome da se njezin glas čuje.
– Moj temeljni posao je da se bavim zdravstvenom pismenošću i da educiram. No čovjek, kada ne zna što mu je činiti, i ne može to činiti. Mi ne možemo samo govoriti o zdravstvenoj pismenosti jer, primjerice, uz sve što ja znam, kada dođem na svoje radno mjesto, a nisam od onih koji si hranu pripremaju kod kuće, ja to znanje nemam gdje implementirati. Bitan je i okoliš na koji moramo djelovati – kazala je.
Abnormalno okruženje
Parafrazirala je i jednu izreku koja se još 2011. godine pojavila u akademskom časopisu The Lancet, a koja glasi da je debljina samo normalan odgovor jednog normalnog pojedinca na jedno abnormalno obesogeno okruženje u kojemu živi. Stoga, dodala je, nije dovoljna samo zdravstvena pismenost i edukacija, iako je to temelj, već je potrebno i okruženje u kojemu se stečeno znanje može prakticirati.
U vrijeme osnivanja nacionalnog programa “Živjeti zdravo”, Sanja Musić Milanović, podsjetila je, bila je jedna od 20 savjetnica regionalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije, u sklopu koje je osnovana i radna skupina za prevenciju debljine kod djece. Tom su prilikom, dodala je, tražili inovativni model.
– Mi smo tada tražili jedan inovativni model, kako zapravo multisektorski objediniti sve dionike i kako da ta tema postane vidljivija. Debljina je jako teška tema, to je bolest i to je jako teško osvijestiti. Tada smo zaključili da bi bilo dobro organizirati neki summit, u čemu smo uspjeli. Održao se u Zagrebu 9. i 10. svibnja 2023. godina, pridružili su nam se brojni supružnici, čelnici europskih zemalja, i to je bilo druženje nakon devetomjesečnog usuglašavanja i jednoglasnog izglasavanja dokumenta koji se zove “Zagrebačka deklaracija”. To je temeljni dokument u prevenciji debljine kod djece u europskoj regiji Svjetske zdravstvene organizacije koji artikulira konsenzus da je prevencija debljine odgovornost svih nas, a nakon njegova donošenja stvari su se počele događati, odnosno glas se čuo – zaključila je Sanja Musić Milanović.
( Ida Balog )
