Nekada smatrana teškom bolešću, šarlah se danas uspješno liječi antibioticima, no zbog porasta broja slučajeva ključno je da roditelji znaju prepoznati njegove karakteristične znakove. Rana dijagnoza sprječava opasne komplikacije i zaustavlja širenje zaraze.
Šarlah, poznat i kao skarlatina, akutna je zarazna bolest uzrokovana bakterijom Streptococcus pyogenes, odnosno beta-hemolitičkim streptokokom grupe A. Ista bakterija odgovorna je i za streptokoknu upalu grla (“gnojnu anginu”) te neke kožne infekcije poput impetiga. Bakterija proizvodi toksin koji uzrokuje karakterističan osip, po kojem je bolest i dobila ime. Najčešće pogađa djecu u dobi od 5 do 15 godina, a širi se kapljičnim putem – kihanjem, kašljanjem i bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Iako se danas, zahvaljujući antibioticima, smatra lakšom dječjom bolešću, zdravstvene ustanove, poput britanskog GOSH-a, upozoravaju na povećan broj slučajeva posljednjih godina, što se pripisuje intenzivnijem druženju djece nakon perioda izolacije.
Bolest započinje naglo
Bolest najčešće započinje naglo, s općim simptomima koji se mogu zamijeniti za jaču virozu. Javlja se visoka tjelesna temperatura, često iznad 38.5°C, praćena zimicom, glavoboljom, bolovima u mišićima i općom slabošću. Gotovo uvijek je prisutna i jaka grlobolja s otežanim gutanjem, a ponekad se javljaju i mučnina, povraćanje te bolovi u trbuhu. Pregledom ždrijela uočavaju se izrazito crveni i natečeni krajnici, koji mogu biti prekriveni bjelkastim naslagama ili gnojnim čepićima. Limfni čvorovi na vratu su tipično otečeni i bolni na dodir, što dodatno potvrđuje sumnju na bakterijsku infekciju.
Najprepoznatljiviji znak šarlaha je specifičan osip koji se obično javlja 12 do 48 sati nakon pojave prvih simptoma. Riječ je o sitnom, točkastom i jarko crvenom osipu koji koži daje hrapavost na dodir, često opisanu kao osjećaj “brusnog papira”. Osip nije bolan, ali može svrbjeti. Prvo se pojavljuje na vratu, prsima i u području pazuha, a zatim se unutar dan-dva širi na trup, ruke i noge. Karakteristično je da su pregibi kože, poput pazuha, laktova i prepona, jače zahvaćeni, s izraženim crvenim linijama (Pastijine linije). Lice djeteta također postaje crveno i zajapureno, ali s upadljivim bljedilom u trokutu oko usana i nosa, što je klasičan znak ove bolesti. Dlanovi i tabani obično su pošteđeni osipa.
Karakteristično je da su pregibi kože, poput pazuha, laktova i prepona, jače zahvaćeni, s izraženim crvenim linijama (Pastijine linije). Lice djeteta također postaje crveno i zajapureno.
Promjene na jeziku još su jedan specifičan pokazatelj šarlaha. U početnoj fazi bolesti, jezik je obložen gustim bijelim naslagama kroz koje probijaju natečene crvene papile, što mu daje izgled “bijelog jagodastog jezika”. Nakon nekoliko dana, te se bijele naslage ljušte, a jezik postaje jarko crven, gladak i sjajan, s istaknutim papilama, te se tada naziva “malinastim” ili “crvenim jagodastim jezikom”. Nakon što osip izblijedi, što se događa za otprilike tjedan dana, slijedi karakteristično ljuštenje kože. Perutanje je najizraženije na vrhovima prstiju ruku i nogu, dlanovima i tabanima, a može potrajati i nekoliko tjedana.
Dijagnoza i liječenje su ključ uspjeha
Liječnik dijagnozu šarlaha najčešće postavlja na temelju kliničke slike, no za potvrdu se obično radi brzi antigenski test ili bris ždrijela za kulturu kako bi se dokazala prisutnost streptokoka. Liječenje je nužno i provodi se antibioticima, pri čemu je penicilin lijek prvog izbora. Terapija traje 10 dana i iznimno je važno provesti je do kraja, čak i ako se dijete osjeća bolje već nakon nekoliko dana. Prekidanje terapije nosi rizik od povratka bolesti i razvoja ozbiljnih komplikacija. Uz antibiotike, preporučuje se mirovanje, snižavanje temperature lijekovima, te dovoljan unos tekućine. Budući da je gutanje bolno, djetetu je najbolje ponuditi mekšu hranu, juhe, čajeve i hladne napitke.
Iako je uz pravovremeno liječenje šarlah blaga bolest, neliječena ili neadekvatno liječena infekcija može dovesti do ozbiljnih komplikacija. One uključuju gnojnu upalu srednjeg uha, sinusa, upalu pluća ili čak širenje bakterije u krvotok, što može uzrokovati sepsu. Kasne imunološke komplikacije, poput reumatske groznice s oštećenjem srca i zglobova te poststreptokoknog glomerulonefritisa (upale bubrega), danas su rijetke, ali predstavljaju najveću opasnost. Zato je ključno odmah se javiti liječniku ako sumnjate na šarlah. Dijete je zarazno i treba ostati kod kuće, izolirano od vrtića ili škole, najmanje 24 sata nakon početka uzimanja antibiotika. Preventivne mjere uključuju često pranje ruku, izbjegavanje dijeljenja čaša i pribora za jelo te redovito čišćenje igračaka i površina. Hitnu medicinsku pomoć potražite ako dijete otežano diše, koža ili usne mu poplave, teško se budi, pokazuje znakove teške dehidracije (nema mokru pelenu 12 sati) ili se njegovo stanje naglo pogoršava unatoč terapiji. ( Ordinacija.hr )
