Sepsa može nastati iz obične infekcije, ali brzo postaje životno opasna. Saznajte koji su prvi simptomi, tko je u riziku i kako reagirati na vrijeme.
Sepsa je jedno od najopasnijih medicinskih stanja današnjice i uvijek zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Nastaje kao posljedica pretjeranog i nekontroliranog odgovora našeg tijela na infekciju. Ako se ne liječi na vrijeme, sepsa može vrlo brzo dovesti do oštećenja tkiva, zatajenja organa i smrti.
U nastavku donosimo detaljan pregled svega što trebate znati o sepsi – od uzroka i simptoma do liječenja, prognoze i prevencije.
Što je sepsa?
Sepsa se definira kao ekstremna reakcija organizma na infekciju. Kada u tijelu postoji infekcija, imunološki sustav aktivira mehanizme obrane kako bi je uništio. No, ponekad imunološki sustav „izgubi kontrolu” i umjesto da se bori samo protiv uzročnika, počinje napadati i zdrava tkiva i organe.
Ovaj nekontrolirani imunološki odgovor dovodi do:
- raširene upale u tijelu
- poremećaja u zgrušavanju krvi, pri čemu nastaju mali krvni ugrušci u žilama
- smanjenog protoka krvi u vitalne organe
- ozbiljnih oštećenja ili zatajenja organa
Faze sepse
Ranije se govorilo o tri razine ozbiljnosti:
- Sepsa – prisutna infekcija + reakcija organizma
- Teška sepsa – kada dolazi do oštećenja organa
- Septički šok – najteža faza, uz vrlo nizak krvni tlak, zatajenje više organa i visoku smrtnost
Danas stručnjaci promatraju sepsu kao kontinuirani spektar – od infekcije i bakterijemije (bakterije u krvotoku), preko sepse, sve do septičkog šoka.
Koga sepsa najčešće pogađa?
Sepsa se može razviti kod svakoga tko ima infekciju, no pojedine skupine su posebno ugrožene:
- osobe starije od 65 godina
- trudnice
- osobe s kroničnim bolestima (dijabetes, pretilost, rak, bubrežne bolesti)
- pacijenti s oslabljenim imunitetom
- hospitalizirani pacijenti, osobito oni na odjelima intenzivne njege
- teško ozlijeđeni pacijenti (velike opekline, duboke rane)
- osobe koje koriste katetere, intravenske linije ili respiratorne cijevi
Također, novorođenčad i dojenčad spadaju u skupinu visokog rizika jer njihov imunološki sustav još nije dovoljno razvijen.
Koliko je sepsa česta?
Sepsa je globalni zdravstveni problem. Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama više od 1,7 milijuna ljudi godišnje dobije dijagnozu sepse.
Najčešće pogađa starije odrasle osobe, a učestalost se povećava nakon 65. godine života. Smatra se da broj oboljelih raste i zbog starenja populacije, ali i zbog češće uporabe invazivnih medicinskih postupaka.
Simptomi sepse – kada reagirati odmah?
Sepsa je hitno medicinsko stanje. Prepoznavanje simptoma na vrijeme doslovno spašava život.
Najčešći simptomi:
- smanjeno mokrenje ili učestala potreba za mokrenjem
- slabost, iscrpljenost i nedostatak energije
- ubrzan rad srca
- nizak krvni tlak
- povišena ili naglo snižena tjelesna temperatura
- treskavica, zimica, znojenje
- koža koja je topla, vlažna ili ljepljiva
- zbunjenost, dezorijentacija, pa i nemir
- ubrzano disanje ili osjećaj nedostatka zraka
- jaka, difuzna bol ili neugoda u tijelu
Ako je sepsa posljedica trovanja krvi (septikemije), može se razviti i osip: koža postaje crvena i promijenjene boje, a često se pojavljuju male tamnocrvene točkice.
Što uzrokuje sepsu?
Sepsa najčešće nastaje zbog bakterijskih infekcija, no i gljivice, paraziti i virusi mogu biti uzročnici. Infekcija koja dovodi do sepse može krenuti iz različitih dijelova tijela:
- pluća – npr. upala pluća
- mokraćni sustav – posebno kod osoba s kateterima
- probavni sustav – upala slijepog crijeva, crijevne infekcije, infekcije u trbušnoj šupljini (peritonitis), infekcije jetre ili žučnog mjehura
- središnji živčani sustav – infekcije mozga i leđne moždine
- koža – rane, opekline, celulitis, ulazi za infuziju i katetere
Važno je naglasiti: sepsa sama po sebi nije zarazna, ali infekcije koje je uzrokuju mogu se prenositi.
Kako se dijagnosticira?
Brza i točna dijagnoza ključna je za uspješno liječenje. Za razliku od nekih drugih bolesti, ne postoji jedan specifičan test za sepsu. Liječnici koriste kombinaciju:
- kliničkog pregleda
- laboratorijskih nalaza (kompletna krvna slika, funkcija jetre i bubrega, poremećaji elektrolita i zgrušavanja)
- kultura krvi i urina za otkrivanje uzročnika
- mjerenja razine kisika u krvi
- radioloških pretraga (rendgen, CT)
Često se koristi i qSOFA ljestvica, prema kojoj se sumnja na sepsu ako pacijent ima infekciju i barem dva od ovih kriterija:
- sistolički tlak <100 mmHg
- 22 udisaja u minuti
- smanjena razina svijesti (GCS ≤15)
Kako se liječi?
Liječenje mora započeti odmah. Najčešće se pacijent smješta u jedinicu intenzivne njege (JIL/ICU), gdje se provodi multidisciplinarni pristup.
Glavni postupci:
- antibiotici – ako se radi o bakterijskoj infekciji, daju se odmah, često i prije nego što laboratorijski nalazi potvrde uzročnika
- intravenske tekućine – za održavanje krvnog tlaka i cirkulacije
- vazopresori – lijekovi koji stežu krvne žile i podižu krvni tlak ako tekućine nisu dovoljne
- dodatna potporna skrb – npr. dijaliza kod zatajenja bubrega, mehanička ventilacija kod zatajenja pluća
- kirurgija – uklanjanje izvora infekcije ili oštećenog tkiva
Kakve su prognoze?
Ishod sepse ovisi o brzini dijagnoze i početku liječenja:
- kod blagih oblika uz brzo liječenje mnogi pacijenti prežive
- bez liječenja, smrtnost je vrlo visoka
- kod septičkog šoka smrtnost iznosi 30–40%, unatoč terapiji
- smrt može nastupiti već unutar 12 sati od razvoja šoka
Dugoročna prognoza:
Mnogi koji su preživjeli sepsu i dalje ostaju u riziku. Istraživanja pokazuju da više od polovice preživjelih umire unutar pet godina, bilo zbog ponovne sepse, bilo zbog drugih kroničnih bolesti.
Dugoročne posljedice sepse
Iako se neki pacijenti potpuno oporave, drugi razvijaju ozbiljne posljedice, tzv. post-septični sindrom:
- nesanica, noćne more, halucinacije
- panični napadaji, anksioznost, depresija
- bolovi u mišićima i zglobovima
- poteškoće s pamćenjem, koncentracijom i donošenjem odluka
- kronično zatajenje organa
- povećan rizik od nove sepse
Kako ju prevenirati?
Prevencija sepse usko je vezana uz prevenciju infekcija. Evo što možete učiniti:
- redovito i pravilno perite ruke
- pravilno tretirajte rane (očistite, zaštitite i održavajte pokrivenima dok ne zacijele)
- cijepite se prema preporukama
- redovito kontrolirajte kronične bolesti
- odmah potražite liječničku pomoć ako primijetite znakove infekcije
Život nakon sepse – kako izgleda oporavak?
Oporavak od sepse može biti dugotrajan. Većina pacijenata treba rehabilitaciju prije povratka kući. U početku može biti teško obavljati i osnovne radnje poput ustajanja, hodanja ili osobne higijene.
Kod kuće, pacijenti se često suočavaju s:
Fizičkim simptomima – umor, slabost, kratak dah, bolovi u tijelu, gubitak apetita i težine, suha koža, lomljivi nokti, gubitak kose.
Mentalnim simptomima – povlačenje u sebe, tjeskoba, depresija, frustracija, loša koncentracija, flashbackovi.
Liječnici preporučuju postavljanje malih ciljeva i strpljiv oporavak, uz veliku podršku obitelji i prijatelja. Jednako je važno brinuti i o mentalnom zdravlju.
(Ordinacija.hr)
