Rijetko stanje u kojem mikrobi u crijevima proizvode alkohol – saznajte kako prepoznati simptome, koji su uzroci i kako se liječi.
Sindrom auto-pivovare (Auto-brewery syndrome – ABS), poznat i kao sindrom fermentacije u crijevima (GFS), rijetko je stanje koje uzrokuje alkoholnu intoksikaciju kod ljudi koji zapravo nisu konzumirali alkohol. Do ovog fenomena dolazi kada mikrobi u crijevima fermentiraju šećere iz hrane i proizvode etanol – gotovo kao da u vašem probavnom sustavu radi mala pivovara.
Kako dolazi do sindroma auto-pivovare?
U našim crijevima prirodno žive mikrobi, većinom bezopasni, a neki od njih, poput Saccharomyces cerevisiae (kvasac za pivo) i Candida albicans, mogu proizvoditi male količine alkohola. Kod zdravih ljudi, normalan metabolizam jetre sprječava da te količine dospiju u krvotok, no kod osoba sa sindromom auto-pivovare, mikrobi proizvode više etanola nego što tijelo može razgraditi. Rezultat je povišena razina alkohola u krvi i simptomi intoksikacije.
Uzrok može biti poremećaj ravnoteže u crijevnoj mikroflori, što se naziva disbioza, ili neefikasna razgradnja etanola u jetri. Disbioza može nastati zbog prekomjernog rasta kvasaca ili bakterija, dugotrajne uporabe antibiotika, bolesti probavnog sustava ili oslabljenog imunološkog sustava. Isto tako, genetika ili bolest jetre mogu usporiti metabolizam alkohola, čime se povećava rizik od ABS-a.
Simptomi koji mogu iznenaditi
Simptomi sindroma auto-pivovare slični su pijanosti, ali mogu biti i suptilni u početku.
Blagi simptomi:
- Zamagljenost uma (brain fog)
- Nespretnost
- Pospanost
- Smanjena sposobnost prosudbe
- Problemi s pamćenjem
- Smanjene inhibicije
Napredniji simptomi:
- Nemir i razdražljivost
- Problemi s ravnotežom
- Zamagljen vid
- Proširene zjenice
- Crveno lice
- Povraćanje
- Nerazgovijetno govorenje
Kada osoba nije intoksicirana, mogu se javiti i:
- Bol u trbuhu
- Nadutost i plinovi
- Umor
- Osjetljivost na određenu hranu
- Promjene u stolici
- Curenje nosa ili kašalj
Simptomi obično nastupaju nakon obroka ili pića bogatih ugljikohidratima, poput tjestenine, krumpira ili voćnog soka, a proces fermentacije može trajati i do 24 sata.
Tko je pod većim rizikom?
Sindrom auto-pivovare češći je kod osoba koje imaju ili su imale određene zdravstvene probleme ili prehrambene navike. Dugotrajna konzumacija ugljikohidrata, dijabetes, metabolički sindrom, metabolički poremećaj masne jetre, kandidijaza, ciroza jetre i prekomjerni rast bakterija u tankom crijevu značajno povećavaju rizik.
Također, učestala ili dugotrajna upotreba antibiotika te poremećaji crijevne pokretljivosti također mogu pridonijeti disbiozi i razvoju ABS-a. Povišena razina šećera u krvi služi kao dodatna “hrana” za mikroorganizme koji proizvode alkohol, što pogoršava stanje.
Posljedice koje ne treba ignorirati
Ako se ne liječi, sindrom auto-pivovare može imati ozbiljne posljedice. Ponavljana intoksikacija može ometati svakodnevni život, posao i društvene aktivnosti. Komplikacije uključuju:
- nesreće i ozljede,
- gubitak svijesti,
- depresiju,
- suicidalne misli,
- oštećenja mozga,
- bolesti jetre,
- fetalni alkoholni sindrom kod trudnica.
U rijetkim slučajevima, vrlo visoka razina alkohola u krvi može dovesti do otrovanja alkoholom, što je opasno po život, osobito kod djece i osoba s niskom tolerancijom.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza se temelji na kombinaciji simptoma, pregleda i laboratorijskih testova. Liječnici mogu mjeriti razinu alkohola u krvi, provoditi test tolerancije glukoze, test daha na vodik, analizu stolice i kulture za gljivični rast, a ponekad i endoskopiju za uzimanje uzorka iz probavnog sustava. Pravovremeno prepoznavanje simptoma i testiranje ključni su za učinkovito liječenje.
Liječenje i upravljanje stanjem
Cilj liječenja je obnova ravnoteže crijevnog mikrobioma i smanjenje proizvodnje alkohola u crijevima. Lijekovi poput antibiotika ili antifungika ciljano smanjuju prekomjerni rast mikroba, dok prehrambene promjene, uključujući smanjenje ugljikohidrata, dodatno pomažu.
U nekim slučajevima potrebni su i probiotici, personalizirani plan prehrane ili liječenje drugih zdravstvenih problema koji pridonose ABS-u. Većina pacijenata dobro reagira na ove mjere, ali osobe s teškom disbiozom mogu zahtijevati dodatnu pažnju i dugotrajnije praćenje.
Prevencija i prehrambene preporuke
Prevencija se temelji na održavanju zdrave crijevne mikroflore. Preporučuje se raznolika prehrana bogata povrćem i cjelovitim namirnicama, smanjenje šećera i škroba te uključivanje probiotika i prebiotika, posebno nakon antibiotika ili drugih lijekova koji mogu poremetiti mikrobiom.
Hrana koju je poželjno izbjegavati uključuje: bijeli kruh, rižu i krumpir, tjesteninu, krekere i čips, voćne sokove, mlijeko i sve proizvode s dodanim šećerom. Ove namirnice hrane kvasce u crijevima i potiču fermentaciju.
Ako osoba nije sigurna kada će se pojaviti simptomi intoksikacije, vožnja nije preporučljiva. Praćenje vlastitih simptoma i liječenje mogu pomoći u predviđanju ciklusa, a dugoročno ukloniti rizik od neočekivane intoksikacije.
(Ordinacija.hr)
