Cistična fibroza je teška, nasljedna bolest koja oštećuje pluća i probavni sustav, a uzrokuje je mutacija jednog gena. Iako lijeka nema, revolucionarne terapije posljednjih su godina dramatično produžile životni vijek i poboljšale kvalitetu života oboljelih.
Cistična fibroza, poznata i kao najčešća smrtonosna nasljedna bolest, proizlazi iz greške na samo jednom genu – CFTR genu, smještenom na sedmom kromosomu. Da bi se bolest razvila, dijete mora naslijediti po jednu kopiju oštećenog gena od oba roditelja, koji su najčešće zdravi i nesvjesni nositelji. Ova genetska mutacija remeti rad proteina odgovornog za transport soli i vode kroz stanične membrane. Posljedica je stvaranje abnormalno guste i ljepljive sluzi koja, umjesto da podmazuje i štiti organe, začepljuje dišne putove, kanale gušterače i druge vitalne prolaze u tijelu. Ta žilava sluz postaje idealno tlo za razvoj bakterija i gljivica, što dovodi do kroničnih upala, oštećenja tkiva i progresivnog propadanja organa.
Izrazito slan znoj
Simptomi bolesti mogu biti podmukli i uvelike se razlikuju od osobe do osobe, no najdramatičnije se očituju na dišnom i probavnom sustavu. U plućima, gusta sluz uzrokuje uporan, produktivan kašalj, otežano disanje, sviranje u prsima te ponavljajuće i teško lječive upale pluća i bronhitisa koje s vremenom dovode do trajnog oštećenja plućnog tkiva. Probavni sustav pati jer sluz blokira izlazak probavnih enzima iz gušterače, zbog čega tijelo ne može pravilno razgraditi i apsorbirati masti i hranjive tvari. To rezultira slabim napredovanjem na težini unatoč dobrom apetitu, masnim i neugodnim stolicama, crijevnim začepljenjima i teškom konstipacijom. Jedan od najprepoznatljivijih znakova, po kojem roditelji često prvi posumnjaju na bolest, jest izrazito slan znoj, zbog čega se za cističnu fibrozu ponekad kaže da je to “bolest slanog poljupca”.
Dok je u većini razvijenih zemalja cistična fibroza uključena u novorođenački probir, što omogućava rano otkrivanje i početak liječenja, u Hrvatskoj se dijagnoza još uvijek često postavlja tek nakon pojave prvih, ponekad već ozbiljnih simptoma.
Dijagnoza se najpouzdanije postavlja takozvanim znojnim testom, jednostavnom i bezbolnom metodom mjerenja koncentracije klorida u znoju, koja je kod oboljelih značajno povišena. Test je pozitivan u više od 95 posto slučajeva, a dijagnoza se potvrđuje genetskim testiranjem kojim se identificira specifična mutacija na CFTR genu. Do danas je opisano više od dvije tisuće različitih mutacija, od kojih je najučestalija ΔF508 (F508del). Dok je u većini razvijenih zemalja cistična fibroza uključena u novorođenački probir, što omogućava rano otkrivanje i početak liječenja, u Hrvatskoj se dijagnoza još uvijek često postavlja tek nakon pojave prvih, ponekad već ozbiljnih simptoma.
Terapija se sastojala od rigoroznog režima koji je uključivao višesatne fizikalne terapije prsnog koša za izbacivanje sluzi, inhalacije lijekova koji razrjeđuju sekret, stalnu upotrebu antibiotika za suzbijanje infekcija te uzimanje nadomjesnih enzima gušterače uz svaki obrok kako bi se omogućila probava
Život s cističnom fibrozom donedavno je bio obilježen svakodnevnom, iscrpljujućom borbom za svaki udah i održavanje minimalne kvalitete života. Terapija se sastojala od rigoroznog režima koji je uključivao višesatne fizikalne terapije prsnog koša za izbacivanje sluzi, inhalacije lijekova koji razrjeđuju sekret, stalnu upotrebu antibiotika za suzbijanje infekcija te uzimanje nadomjesnih enzima gušterače uz svaki obrok kako bi se omogućila probava. Unatoč takvom liječenju, životni vijek bio je drastično skraćen, a mnogi pacijenti nisu doživjeli odraslu dob.
Revolucija u liječenju: Novi lijekovi mijenjaju sve
Posljednjih nekoliko godina donijelo je pravu revoluciju u liječenju cistične fibroze s pojavom CFTR modulatora. Ovi inovativni lijekovi ne tretiraju samo simptome, već djeluju na sam uzrok bolesti – ispravljaju funkciju defektnog CFTR proteina. Terapija trojnom kombinacijom lijekova (elexacaftor/tezacaftor/ivacaftor), u Europi poznata pod nazivom Kaftrio, pokazala je zapanjujuće rezultate, dramatično poboljšavajući plućnu funkciju, smanjujući broj infekcija i hospitalizacija te općenito poboljšavajući kvalitetu života. Ova terapija, koja je od kraja 2021. godine dostupna i za oko 150 pacijenata u Hrvatskoj, pretvorila je cističnu fibrozu iz smrtonosne bolesti u kronično, ali upravljivo stanje za veliku većinu oboljelih, čiji se očekivani životni vijek sada proteže do 50-ih godina i duže.
Budućnost i preostali izazovi
Iako su modulatori promijenili sudbinu za gotovo 90 posto oboljelih, preostaje skupina pacijenata s rijetkim mutacijama za koje ovi lijekovi nisu učinkoviti. Znanstvena zajednica stoga neumorno radi na novim rješenjima. U fokusu istraživanja su genske terapije, poput tehnologije CRISPR/Cas9, koje imaju potencijal trajno ispraviti genetsku grešku, kao i razvoj novih modulatora za preostale mutacije. Dok se čeka konačni lijek, napredak postignut u posljednjem desetljeću pruža ogromnu nadu da će svi oboljeli od cistične fibroze uskoro dobiti priliku za dug i ispunjen život. ( Ordinacija.hr )
