Harm reduction pristup u prevenciji i liječenju debljine stavlja naglasak na postupno smanjenje zdravstvenih rizika, realne ciljeve i očuvanje dostojanstva osoba, umjesto rigidnih zahtjeva za idealnom tjelesnom težinom.
Svjedoci smo potpunog neuspjeha na području prevencije i liječenja debljine i ovisnosti o prekomjernom unosu hrane. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od polovine odrasle populacije u Europi ima prekomjernu tjelesnu masu, a Hrvatska se ubraja u zemlje s visokim udjelom osoba s povišenim indeksom tjelesne mase (ITM). Debljina povećava rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, određenih karcinoma, ali i psiholoških poteškoća, stigmatizacije i smanjene kvalitete života.
U Hrvatskoj postoje dva ključna strateška dokumenta: Akcijski plan za prevenciju debljine 2024.–2027. te Hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom. U njima se jasno ističe da je promjena životnih navika temelj u borbi protiv debljine, uz edukaciju i multisektorski pristup koji uključuje zdravstveni, obrazovni i prehrambeni sustav. Hrvatske smjernice za liječenje debljine naglašavaju važnost realnih ciljeva, što je usklađeno s harm reduction pristupima.
Međutim, u praksi se često javlja problem rigidnosti: od pacijenata se očekuje postizanje i održavanje “idealnih ciljeva”, a kada to ne uspiju, dolazi do osjećaja neuspjeha i odustajanja od liječenja. Upravo je zbog toga neophodno primijeniti harm reduction pristup. Ideja ovakvog pristupa jest da nije uvijek moguće ili realno postići idealne ciljeve, ali se mogu smanjiti negativne posljedice rizičnih ponašanja. Kod dobrog dijela osoba, osobito onih s kompulzivnim prejedanjem, obrasci ponašanja pokazuju ista obilježja ovisnosti, u potpunosti kao i kod ostalih ovisnosti, uključujući gubitak kontrole, žudnju i ponavljano ponašanje unatoč štetnim posljedicama.
Prevedeno na područje debljine, fokus ne mora uvijek usmjeriti isključivo na drastičan gubitak kilograma, nego na smanjenje metaboličkih i zdravstvenih rizika. Primjerice, i gubitak od 5-10 posto tjelesne mase znatno poboljšava krvni tlak, razinu glukoze i lipidni profil. Harm reduction pristup u prevenciji i liječenju debljine uključuje više dimenzija. Na razini prevencije, to može značiti promociju malih i realnih koraka: smanjenje unosa zaslađenih pića, povećanje unosa povrća barem jednom dnevno ili poticanje na 10 minuta dodatne šetnje dnevno. Umjesto poruke “morate izgubiti višak kilograma”, naglasak se stavlja na poruku “svaki mali pomak je važan”.
Na razini liječenja pretilosti, harm reduction donosi fleksibilniji i inkluzivniji pristup koji ide korak dalje: vrednuju se drugi pokazatelji napretka – smanjenje krvnog tlaka, bolja kontrola glikemije ili bolja kvaliteta života. Prednosti ovakvog pristupa su višestruke: povećava se održivost promjena, smanjuje stigma, potiče se aktivno sudjelovanje pacijenata i naglasak prelazi s broja kilograma prema cjelovitom zdravstvenom dobitku. Ipak, postoje i izazovi: potrebno je razviti nove pokazatelje uspjeha, educirati zdravstvene djelatnike i osigurati da harm reduction ne bude krivo shvaćen kao nedostatak ambicije i podržavanje štetnih navika.
Klasične preporuke koje se temelje isključivo na potpunoj promjeni životnog stila ili brzom mršavljenju često su teško održive, povezane s osjećajem krivnje i neuspjeha i praćene “jo-jo” efektom. Kod osoba s ovisničkim obrascima prehrane, restriktivne dijete mogu dodatno pojačati kompulzivno prejedanje, emocionalno jedenje te stigmu i socijalno povlačenje. U tom kontekstu, smanjenje šteta nudi realističniji, humaniji i dugoročno učinkovitiji pristup.
Smanjenje šteta kod debljine i ovisnosti o prekomjernom unosu hrane ne zahtijeva trenutačno “savršeno” ponašanje, već se fokusira na postupno smanjenje zdravstvenih rizika, očuvanje dostojanstva i autonomije osobe, realne, dostižne ciljeve.
U području debljine harm reduction pristup bi značio: prihvaćanje djelomičnog smanjenja tjelesne mase (npr. 5-10%), koje već znatno poboljšava metaboličke parametre, naglašavanje zdravstvenih dobitaka i u odsutnosti velikog gubitka kilograma (npr. smanjenje krvnog tlaka ili poboljšanje HbA1c), podršku održivim, postupnim promjenama umjesto radikalnih dijeta, razvoj planova za “relapse management” – povratak u proces nakon prekida, bez osjećaja neuspjeha.
Zaključno, harm reduction pristup karika je koja nedostaje u borbi protiv debljine. Ne zamjenjuje postojeće smjernice i planove, nego ih nadopunjuje humanijim, pragmatičnijim i održivijim pristupom. U kontekstu rastuće prevalencije debljine, prihvaćanje ovog koncepta može biti ključni iskorak prema zdravijem društvu. Važne i korisne informacije, poruke i savjete za smanjenja šteta po zdravlje možete pronaći na stranicama HaRPH-a.
(Piše: Ranko Stevanović, Predsjednik HaRPH)
