Ovi simptomi, osobito kada se pojave zajedno, mogu ukazivati na ozbiljna medicinska stanja koja zahtijevaju hitnu liječničku procjenu i ne smiju se zanemarivati.
Doživjeti snažno drhtanje i trešnju cijelog tijela tijekom sna, a zatim se probuditi u znoju, samo po sebi je uznemirujuće iskustvo. No, kada je tome pridružen i simptom bijele ili pjenaste sline oko usta, situacija postaje znatno ozbiljnija. Iako noćno znojenje i drhtavica mogu biti posljedica različitih, ponekad i benignih stanja poput infekcija, hormonalnih promjena ili čak tjeskobe, pojava pjenaste sline gotovo uvijek signalizira hitnu medicinsku potrebu. Stoga je ključno ne odgađati posjet liječniku, jer jedino stručna dijagnostika može otkriti pravi uzrok i spriječiti potencijalno teške komplikacije.
Nokturnalne konvulzije
Najčešći i najozbiljniji uzrok koji povezuje sva tri navedena simptoma su noćni epileptični napadaji, poznati i kao nokturnalne konvulzije. Do napadaja dolazi zbog neuobičajene i nagle električne aktivnosti u mozgu. Kada se to dogodi tijekom spavanja, osoba gubi svijest i kontrolu nad mišićima, što rezultira nekontroliranim trzanjem i grčenjem tijela, odnosno treskavicom. Intenzivna mišićna aktivnost i stres koji tijelo proživljava tijekom napadaja mogu uzrokovati obilno znojenje. Bijela, pjenasta slina nastaje jer osoba tijekom napadaja ne može gutati, pa se višak sline nakuplja u ustima i miješa sa zrakom koji se potiskuje kroz stisnute zube, stvarajući pjenu.
Bijela, pjenasta slina nastaje jer osoba tijekom napadaja ne može gutati, pa se višak sline nakuplja u ustima i miješa sa zrakom koji se potiskuje kroz stisnute zube, stvarajući pjenu.
Iako su noćni napadaji najvjerojatnije objašnjenje za ovu specifičnu kombinaciju simptoma, važno je razumjeti i druge moguće uzroke pojedinih tegoba. Primjerice, noćni napadaji panike mogu uzrokovati buđenje s osjećajem straha, ubrzanim radom srca, drhtanjem i znojenjem. Slično tome, niska razina šećera u krvi (hipoglikemija) također može izazvati drhtavicu i znojenje tijekom noći. Međutim, ni napadaji panike ni hipoglikemija obično ne uzrokuju pjenjenje na usta, što je ključni simptom koji upućuje na neurološki događaj poput epileptičnog napadaja.
Postoji više vrsta noćnih napadaja, a najčešće se javljaju tijekom NREM faze sna, odnosno u fazi dubokog sna. Mogu biti potaknuti različitim čimbenicima, uključujući ozljede glave, infekcije, moždane udare, tumore, ali u mnogim slučajevima uzrok ostaje nepoznat, pri čemu genetika može igrati važnu ulogu. Dijagnoza se postavlja nakon detaljnog neurološkog pregleda i pretraga, od kojih je najvažniji elektroencefalogram (EEG), koji snima električnu aktivnost mozga i može otkriti abnormalnosti karakteristične za epilepsiju.
Što učiniti?
Ako ste vi ili netko vama blizak doživjeli ovakvu epizodu, nužno je potražiti liječničku pomoć bez odgode. Čak i ako se radilo o samo jednom događaju, potrebna je cjelovita medicinska obrada kako bi se utvrdio uzrok. Neliječeni noćni napadaji mogu dovesti do ozljeda tijekom spavanja, poput pada iz kreveta ili udaraca, a mogu narušiti i kvalitetu sna, što dovodi do kroničnog umora i iscrpljenosti. Pravovremenim liječenjem, koje najčešće uključuje antiepileptičke lijekove, moguće je kontrolirati napadaje i značajno poboljšati kvalitetu života. U slučaju da svjedočite tuđem napadaju, važno je osobu okrenuti na bok kako bi se osigurala prohodnost dišnih putova i spriječilo gušenje slinom, ukloniti predmete iz blizine kako bi se izbjegle ozljede te ostati uz osobu dok napadaj ne prođe i pozvati hitnu pomoć ako traje dulje od pet minuta ili ako je to prva takva epizoda.
( Ordinacija.hr )
